Vanjski dug u Bosni i Hercegovini povećan je za oko 700,3 milijuna KM u godinu dana, pa na kraju prvog kvartala ove godine iznosi oko 8,85 milijardi KM, podaci su Centralne banke BiH. Najveće zaduženje bilo je kod Međunarodnog monetarnog fonda, gdje se dug povećao tri puta. Tako je na kraju ožujka dug prema MMF-u iznosio oko 933 milijuna maraka.
U travnju prošle godine vlastima u BiH dodijeljeno je 333 milijuna eura temeljem brzog financijskog aranžmana, u okviru sanacije posljedica pandemije novog virusa korone. Ministarstvo financija BiH kaže da se u ukupnom stanju vanjske zaduženosti krajem prošle godine, temeljem novih kredita, oko 57,4 posto odnosi na kredite usmjerene na provedbu infrastrukturnih projekata, 29,4 posto na kredite namijenjene javnom sektoru , dok se 13,2 posto bavilo gospodarskim djelatnostima.
Tijekom prošle godine isplaćeno je oko 741 milijun KM vanjskog duga.
Predsjedavajući Vijeća ministara Zoran Tegeltija tvrdi da je BiH, prema svim kriterijima koji mjere zaduženost, jedna od srednje zaduženih zemalja i da je čak na donjoj granici prosječne zaduženosti, iako je vanjski dug porastao zbog pandemiji Covida-19.
“Oba entiteta i Distrikt Brčko izvršavaju sve svoje obveze i ne vidim mogućnost da BiH u narednom razdoblju ugrozi svoj ukupni javni dug, bez obzira što neki stručnjaci, kako se predstavljaju, pokušavaju to izraziti svaki građanin, koliko netko duguje” , ističe Tegeltija.
Prema podacima Ministarstva financija i trezora BiH, unutarnja zaduženost u BiH, na kraju prošle godine, iznosi oko 3,5 milijardi KM. Od toga je zaduženost FBiH oko 1,18 milijardi KM, RS-a oko 2,3 milijarde KM, a Distrikta Brčko oko 1,8 milijuna KM.
Tijekom 2020. godine Vlada RS-a izdala je šest emisija dugoročnih obveznica u nominalnom iznosu od 294,13 milijuna KM, s rokom dospijeća od 5 do 10 godina i kamatnom stopom od dva do 3,50 posto.
