Suradnja dviju institucija s dugom tradicijom ulazi u novu fazu. U Zagrebu su se susreli predstavnici Hrvatskoga kulturnog društva Napredak i Matice hrvatske, a razgovori nisu ostali samo na razmjeni planova – u središtu su bili konkretni projekti kojima bi se hrvatska kultura i književna baština Bosne i Hercegovine trebale još snažnije predstaviti javnosti.
U prostorijama Matice hrvatske u Zagrebu sastali su se predsjednik HKD-a Napredak dr. sc. Nikola Čiča i predsjednik Matice hrvatske dr. sc. Damir Zorić, zajedno s predstavnicima obiju institucija, književnicima i nakladnicima. Razgovaralo se o budućim zajedničkim programima u kulturi, umjetnosti i nakladništvu, ali i o tome kako vrijednu baštinu učiniti dostupnijom novim generacijama.
Posebno mjesto zauzela je književnost nastala u Bosni i Hercegovini.
Jedan od ključnih projekata buduće suradnje bit će nastavak velike edicije „Hrvatska književnost u BiH u 100 knjiga“, projekta koji sustavno okuplja i valorizira književno stvaralaštvo hrvatskih autora iz Bosne i Hercegovine.
Nakon višegodišnje stanke, ovaj projekt ponovno dobiva zamah.
Njegov nastavak nije samo pitanje novih knjiga. Riječ je o nastojanju da se sačuva dio kulturnog i književnog pamćenja Bosne i Hercegovine te da se djela hrvatskih autora iz BiH ponovno približe čitateljima – osobito onima koji tek dolaze.
Upravo zato susret u Zagrebu ima šire značenje. Povezivanje Matice hrvatske i Napretka otvara prostor za snažniju institucionalnu suradnju između Hrvatske i Bosne i Hercegovine, ali i za zajedničko predstavljanje autora, knjiga i kulturnih vrijednosti koje nadilaze administrativne granice.
U razgovorima su sudjelovali i glavni tajnik Matice hrvatske Ivica Nuić, glavni urednik edicije „Hrvatska književnost u Bosni i Hercegovini“ Josip Mlakić, nakladnik Ivica Pandžić, članica Središnje uprave HKD-a Napredak prof. dr. sc. Vanda Babić-Galić te predsjednik Ogranka Matice hrvatske u Sarajevu mr. sc. don Ivica Mršo.
Za Napredak, koji već više od stoljeća djeluje na području kulture, obrazovanja i umjetnosti, kao i za Maticu hrvatsku, očuvanje književne i kulturne baštine nije samo pogled prema prošlosti. To je i pitanje njezina mjesta u budućnosti.
Zato bi nastavak edicije „Hrvatska književnost u BiH u 100 knjiga“ mogao biti jedan od najvažnijih konkretnih rezultata nove suradnje – projekt koji ne čuva knjige samo na policama, nego ponovno otvara prostor da se o njima čita, govori i da dođu do novih generacija.
Susret u Zagrebu tako bi mogao označiti početak intenzivnijeg razdoblja suradnje dviju institucija, s ambicijom da se postojeći projekti nastave, ali i da se otvore novi prostori za književnost, umjetnost i kulturu.
