Forum građana Tuzla bio je vrečeras u Ateljeu Ismet Mujezinović u Tuzli organizator predstavljanja knjige ‘0:4 za nas’ autora Zlatka Dizdarevića, diplomate i publiciste iz Sarajeva.
Veliki broj građana Tuzle, te Dizdarevićevih prijatelja, poznanika i suradnika, ispunio je prostor Ateljea, a atmosfera je bila sjajna, najprije zahvaljujući autoru, te sugovornicima.
O knjizi su govorili predsjednik Foruma građana Tuzla i Dizdarevićev dugogodišnji prijatelj, VehidŠehić, zatim, bosanskohercegovački franjevac fra Franjo Ninić, Zlatkov prijatelj i izdavač Goran Mikulić iz ‘Art Rabica’, te sam autor,uz moderaciju novinarke Maje Nikolić.
“Ja sam, nažalost, siguran da će 90 posto ljudi koji je danas pročitaju, a sjećaju se rata i svega toga, to čitati sa, s jedne strane zadovoljstvom što to postoji, a s druge strane s tugom što je rezultat svega u ovih 30 godina to. I zato je naslov “0:4 za nas”, a ne “4:0 za nas””, kaže Dizdarević.
“Što se autora ove knjige tiče, uprkos svemu, dileme pisati ili ne, nikada nije bilo. Njemu/nama je, u tom ratu oduzeto sve osim činjenice da “smo opstali Sarajlije u svakom smislu te nevjerovatne riječi, i divno se osjećamo u tom siromaštvu.” Novinaru, piscu, sjajnom dopisniku sa Bliskoga Istoka, kasnije i diplomati, bile su pored matičnih otvorene stranice brojnih listova u Evropi i Amemrici“, napisala je u predgovoru novinarka “Oslobođenja”, Nada Salom, ujedno i lektorica i korektorka knjige.
“Knjiga je vid prkosa autora kroz priče iz opkoljenog Sarajeva, prkosa sarajevskih žena, i riječ normalnog građanina koji se uspio oduprijeti zlu i svemu onom što nas je snašlo u teškom vremenu”, između ostalog rekao je Vehid Šehić.
Goran Mikulić, izdavač, objasnio je kako je došlo do štampanja drugog izdanja knjige koja je prvobitno izašla u izdanju lista Feral Tribune, naglasivši kako je tokom bavljenja izdavaštvom objavio oko 500 naslova.
“Knjiga ‘0:4 za nas’ mi je, međutim, posebno draga, jer je dobra tema i dobra priča”, kazao je Mikulić.
Kroz knjigu je okom recenzenta “prošetao” ugledni bh. franjevački intelektualac, fra Franjo Ninić.
“To su književne minijature iz ličnog iskustva autora, opasno sjećanje na jedno teško vrijeme… Dok se knjiga čita mora dovesti do promjene percepcije o ratnom Sarajevu. U svakom tekstu je vidljiv otpor – otpor duha jednog Sarajeva… To je vrhunski humanizam i svaka priča je savršeno književno ostvarenje, bilo da je riječ o citatu 16-godišnjeg dječaka ili nekom drugom”, naglasio je fra Ninić.
Govorio je i o samoj knjizi i njenom nastanku, te o tome kako je prvo izdanje malo ko pročitao, jer je knjiga u opkoljeno Sarajevo došla u skromnom broju primjeraka i zaboravljena je, pa je to donekle bio motiv za ponovno štampanje.
