Naslovna Društvo Koliko je nasilja počinjeno iz mržnje u Europi tijekom 2019. godine?

Koliko je nasilja počinjeno iz mržnje u Europi tijekom 2019. godine?

Ured za demokratske institucije i ljudska prava pri Organizaciji za europsku sigurnost i suradnju (OSCE/ODIHR) objavio je podatke o počinjenim zločinima iz mržnje prema određenim osobama ili skupinama u Europi tijekom 2019. godine.

Prema informacijama koje je OSCE/ODIHR prikupio i objavio povodom Svjetskog dana tolerancije, tijekom 2019. godine u Europi su bila ukupno 6.964 incidenta iz mržnje od kojih:

3.303 – motiviranih ksenofobijom i rasizmom

1.704 – motiviranih antisemitizmom

1.278 – motiviranih seksualnom orijentacijom ili rodnom identitetom

577 – motiviranih mržnjom prema kršćanima

511 – motiviranih mržnjom prema muslimanima

101 – motiviranih mržnjom prema Romima i Sintima

70 – motiviranih mržnjom prema drugom spolu i

21 – motiviranih mržnjom prema osobama s invaliditetom.

Navedeni incidenti, odnosno kaznena djela zločina iz mržnje, razlikuju se po tome jesu li počinjena protiv osobe ili imovine, što se može vidjeti detaljnije u priloženom grafikonu.

BiH je zabilježen 21 slučaj zločina iz mržnje tijekom 2019. godine, dok podaci iz 2018. nisu poznati jer BiH prethodne četiri nije dostavljala podatke. Glede 2019. godine, u BiH je 10 kaznenih djela počinjeno iz mržnje prema muslimanima, četiri kaznena djela su motivirana ksenofobijom i rasizmom, šest mržnjom prema pripadnicima drugih religija, te jedan slučaj zbog seksualne orijentacije.

Prema istom Izvještaju u Hrvatskoj je tijekom 2019. policija zabilježila 48 kaznenih djela zločina iz mržnje, od kojih se 36 odnosi na ksenofobiju i rasizam. Slijedi šest kaznenih djela motiviranih seksualnom orijentacijom ili rodnim identitetom i izražavanjem žrtava. Od ostalih šest kaznenih djela, dva kaznena djela su motivirana antisemitizmom, dva su motivirana mržnjom prema muslimanima te po jedno kazneno djelo je motivirano mržnjom prema Romima i osobama s invaliditetom.

“U svakom slučaju, ne može se očekivati ​​da će se spominjati tek nepravedne patnje samo jedne od strana. Kao što su poučili biskupi Hrvatske, «svakoj nevinoj žrtvi dugujemo jednako poštovanje. Tu ne može biti ni etničkih, ni konfesionalnih, ni nacionalnih ni političkih razlikâ”. – Papa Franjo, Fratelli tutti, 253