Svjetski dan bubrega koji se obilježava 11. ožujka posvećen je prevenciji bubrežne bolesti. Svaka deseta osoba u svijetu je potencijalni bubrežni bolesnik. U svijetu ima oko 850 miliona bubrežnih bolesnika. U Federaciji Bosne i Hercegovine ih ima oko 2.000.
Dijagnoza bubrežne bolesti, a poglavito potreba za nadomještanjem bubrežne funkcije dijalizom uvelike utječe na kvalitetu života bolesnika, ali i njihovih bližnjih. Ograničava ih u svakodnevnom životu bilo da je riječ o poslu, putovanjima, socijalnom kontaktu, a s druge strane dovodi do brojnih neželjenih pojava poput umora, boli, depresije, kognitivnih poremećaja ili problema sa spavanjem.
Aktualni pristup liječenju bubrežnog bolesnika usmjeren je prvenstveno na bolest, dok se nedovoljno značaja pridaje aktivnom sudjelovanju samog pacijenta u njegovom liječenju i održanju njegove aktivne uloge u društvu. Osobe koje žive s bubrežnom bolešću prije svega žele moći živjeti dobro, zadržati svoju ulogu i socijalno funkcioniranje, održati donekle normalnost i kontrolu nad svojim zdravljem i blagostanjem. Budući da se ne osjećaju kao aktivni sudionici u svom liječenju, često ga doživljaju nametnutim, vidom kazne, odnosno nečim što je izvan njihove kontrole. Kako bi bili zadovoljniji, angažiraniji i motivirani za liječenje, što bi u konačnici rezultiralo i poboljšanjem kliničkih ishoda, morali bi uvidjeti da se njihovim simptomima upravlja učinkovito i morali bi sami postati aktivni sudionici u svom liječenju. Također, i oni sami, ali i njihovi bližnji, morali bi nastaviti s aktivnim životom umjesto da se osjećaju konzumirani i sputani liječenjem.
Iz Udruženja dijaliziranih i transplaniranih bolesnika navode da se u tijeku pandemije ljudi ne javljaju na vrijeme liječnicima zato što ne mogu ni doći do njih kako treba.
“Bubrežna bolest nije bolest koja boli. To je bolest koja je tiha i tihi je ubojica. Kada simptomi dođu do vrhunca onda počnete osjećati prave simptome, tada uviđate da morate otići liječniku”.
U Federaciji Bosne i Hercegovine postoji 18 dijaliznih centara koji pokrivaju oko 2.000 pacijenata. Od nedavno postoje dva dijalizna centra u Bugojnu i Cazinu koji su jako dobro opremljeni.
2021. godina definirana je kao godina kvalitetnog življenja s bubrežnom bolešću, a ima za cilj što više osvijestiti i educirati o učinkovitom djelovanju na simptome bubrežne bolesti, ali i osnažiti i potaknuti bolesnike na aktivno participiranje u svome životu.
Iz Udruženja dijaliziranih i transplantiranih bolesnika BiH naglašavaju bitnost uključivanja pojma “aktivne participacije u životu” kao jednog od glavnih fokusa u skrbi bubrežnih bolesnika i kao temelja na kojem će počivati krajnji cilj, a to je kvalitetan i dobar život s bubrežnom bolešću.
Ivana Perić
