Blagdan Pesah simbolizira izlazak Židova iz egipatskog ropstva i radost postignute slobode. To je blagdan koji obnavlja nadu, vjeru u mir i dostojanstvo čovjeka. Uzvišene vrijednosti slobode i mira su civilizacijsko opredjeljenje i cilj kojemu treba stremiti cijelo čovječanstvo. U obrani tih vrednota čovječanstvo treba biti jedinstveno, čvrsto i beskompromisno čuvati ljudska prava i jednakost u svim sferama života.
Osim opisa stvaranja svijeta te rane povijesti židovskog naroda, u Tori, biblijskom Petoknjižju, zapisano je i 613 Božjih odredbi kojih se Židovi vjernici moraju pridržavati. Ove upute za život Bog može ponuditi samo slobodnom čovjeku, a metaforički put do slobode za Židove predstavlja seder, večera kojom počinje Pesah.
Tijekom sedera u 15 točaka se čine određeni koraci, a fokusu svega su djeca, jer sve što se čini tu večer pobuđuje znatiželju djece pa se odgovara na njihova pitanja. Seder i sve ono što čini pashu stavljeni su u Hagadu, a osnova svega te večeri je pričanje o izlasku iz Egipta.
Pesah je jedan od tri hodočasna blagdana i stožerni je, jer bez njega ništa ne bi bilo moguće.
Pesah, na hrvatskom Pasha, temeljni je židovski blagdan, ali i blagdan koji je najbliži kršćanstvu.
Na sederu se, među ostalim, jede maces, beskvasni kruh, pije se vino i šalje se poruka da sloboda ne može biti cilj, nego samo sredstvo za postizanje cilja. Svim vjernicima rabin je poželio sretan Pesah, Hag Pesah Sameah!
Pesah podsjeća da je sloboda temeljno ljudsko pravo te da je i danas, u suvremenom svijetu, iznimno važan zajednički stav i solidarnost protiv svakog oblika ropstva, bilo osobnog, bilo nacionalnog.
Pashalna simbolika sveopćeg iskupljenja, nade i vjere u bolji život sveobuhvatna je i trajno je nadahnuće čitavome čovječanstvu.
