Tijekom prethodnih dana u Bosni i Hercegovini, posebno u kotlinsko-dolinskim dijelovima Bosne kvalitet zraka se počeo pogoršavati. U narednom razdoblju mogu se očekivati redovita narušavanja kvaliteta zraka, naročito kada je u pitanju zagađenje sumpordioksidom (u krajevima gdje je intenzivno sagorijevanje uglja) i lebdećim česticama. Prvo ozbiljnije ovosezonsko zagađenje zraka je zabilježeno u području Tuzle.
Pojačano zagađen zrak u Tuzli počinje s prvim hladnijim jesenskim danima i traje tijekom cijele grijne sezone. Iako su prethodnih godina poduzete brojne mjere na smanjenju zagađenosti zraka, on je i dalje tijekom više od pola godine nezdrav. Zagađivači su brojni, a ekolozi i dalje upozoravaju da tvornice koje djeluju ovdje moraju više raditi na ekološkim procesima.
„Jasno je da imamo industriju koja ima visoke emisije štetnih čestica, zatim imamo i dalje veliki broj individualnih ložišta koja za zagrijavanje koriste ugalj i gust saobraćaj sa velikim brojem automobila. Više se ne moramo baviti razmišljanjem ko je zagađivač ili ko je veći zagađivač, nego krenuti u intenzivnije rješavanje problema. Trebala bi industrija da se posveti ekološkim standardima – Termoelektrana da uradi odsumporavanje, da Cementara, Soda, Koksara vode računa o svojim emisijama i svi drugi manji i veći industrijski pogoni, ali i individualna ložišta moraju voditi računa o tome šta tačno koriste za zagrijavanje i imaju li mogućnost prelaska na druge opcije“, kaže Džemila Agić iz Centra za ekologiju i energiju Tuzla.
Posljednjih godina u Tuzli je evidentno intenzivno proširenje mreže centralnog grijanja. No, brojna domaćinstva nisu u prilici da se prebace na ovaj vid zagrijavanja bilo zbog materijalnih prilika ili činjenice da u njihovim naseljima nema opcije priključenja na daljinsko grijanje.
„Kada promatramo Tuzlu i sistem daljinskog grijanja, jasno je da je to jedan od glavnih razloga smanjenja zagađenosti zraka u mjeri u kojoj ga ima. Više od 50 prosto domaćinstava se zagrijava na ovakav način. Ovaj sistem se mora nastaviti širiti. Moramo smanjiti ili najbolje bi bilo ukinuti ložišta na fosilna goriva. U tom smislu, Grad Tuzla i Tuzlanski kanton imaju programe sufinansiranja utopljavanja objekata i prelaska na druge energente i to je naravno put da se riješi ovaj problem. Međutim, ono što je evidentno je da treba više sredstava. U sve ovo se trebaju uključiti i viši nivoi vlasti i doprinijeti rješavanju ovog problema. Grad Tuzla je prošle godine raspisao javni poziv. Međutim, ispostavilo se da je potrebno duplo više sredstava od predviđenih da bi se prihvatile sve aplikacije. Dakle, ljudi žele da investiraju i svoj novac, ali im treba i finansijska podrška“, kaže Džemila Agić iz Centra za ekologiju i energiju Tuzla.
Enisa Alibalić
