U Bosni i Hercegovini je danas, u odnosu na prije 30 godina dvostruko manji broj rođene djece. Jako malo djece se rađa, puno stanovnika umire i previše mladih odlazi, a nitko ne dolazi. Dakle, jedna negativna slika kada je riječ o prirodnom priraštaju. Bosna i Hercegovina je prije 30 godina imala godišnji prosjek živorođene djece od 60.000. Danas, Bosna i Hercegovina ima godišnji prosjek od 24.000 djece. Dakle, mi smo demografski već na neki način zemlja staraca.
Očekivani životni vijek pri rođenju u 2022. u BiH bio je za žene 77,5 godina, a muškarce 73,1 godinu. Rodni jaz iznosio je 4,4 godine, navodi se u podacima Perspektive svjetske populacije UN-a o broju stanovnika iz 2022.
Uočava se najveća stopa maskuliniteta u starosnoj skupini od 0 do 19 godina starosti, gdje na 100 žena dolazi oko 106 muškaraca. Idući prema starijoj životnoj dobi, stopa maskuliniteta opada pa od 50 godina i više u populaciji ima više žena nego muškaraca. Nakon tog razdoblja koeficijent maskuliniteta naglo opada, a najniži je u starosnoj skupini 80+ i bilježi vrijednost od 58, što znači da u najkasnijoj životnoj dobi na 100 žena dolazi oko 58 muškaraca. Od 2009. u BiH postoji trend negativnog prirodnog prirasta, što znači da u godini umre više osoba nego što ih se rodi.
