Već dugi niz godina kultura je na margini društvenih zbivanja. Ulaganja su minimalna te se mnogo šta održava zahvaljujući entuzijazmu pojedinaca. Stanje se dodatno pogoršalo pojavim pandemije korona virusa, tako da je za svaku pohvalu sve što se uradilo u okviru Dana matice Hrvatske Tuzla 2021.
U okviru Dana, u Međunarodnoj galeriji portreta sinoć je održana promocija časopisa “Gradovrh”. U pitanju je 17-o izdanje časopisa za književno – jezička, društvena i prirodnoznavstvena pitanja. Na više od 200 strana, podijeljeni po oblastima obavljeni su tekstovi Fahire Alić, Roberta Andrejaša, Marijane Nikolić, Alise Divković, Gabrijele Petrović, Enise Omazić, Maide Dautović, Zerine Brkić, Ivana Markešića, Dijane Barušić, Sanje Hajdukov, Nikole Leti, Mirze Pinjića i Milana Mihajlovića.
Najviše je književno – jezičnih tema, zatim iz teatrologije, sociologije, povijesti, pedagogije i psihologje, muzikologije, uz dodatak književnih priloga.
Prisutnima na promociji videolinkom iz Zagreba obrato se Miro Gavran, predsjednik Matice Hrvatske, između ostalog rekavši:
“Čestitam vam na časopisu Gradovrh i želim mu da i nadalje bude ovako uspješan i raznolik, bogat i da što češće izlazi. Nadam se da ćemo se uskoro susresti ili u Zagrebu ili u Tuzli i da ćemo zajednički sve učiniti da matičarski duh živimo na najbolji mogući način.
Urednica časopisa prof. dr. Marica Petrović spomenula je stihove Maka Dizdara, koji su navedeni i u uvodniku časopisa, navodeći također da ne znaju svi šta je Bosna, ne znaju oni koji o njoj odlučuju.
“Pitao jednom tako jednoga vrli pitac neki:
A kto je ta sta je ta da prostis
Gdje li je ta
Odakle je
Kuda je ta
Bosna
Rekti
A zapitani odgovor njemu hitan tad dade:
Bosna da prostis jedna zemlja imade
I posna i bosa da prostis
I hladna i gladna
I k tomu jos
Da prostis
Prkosna
Od
Sna” (Zapis o zemlji, Mak Dizdar)
Prof. dr. Marica Petrović u uvodniku je između ostalog napisala: “Sve se nešto nadamo da će doći godina kada ćemo ležerno, bez grča i bez sklopljenih ruku (ne na molitvu!), ući u realizaciju časopisa koji ne želimo da pustimo kraju. Ufamo se, što bi rekli naši stari, da ćemo to dočekati, a kad se to desi, svima ćemo, urbi et orbi, s radošću objaviti.”
Svakako je zanimljivo da su tekstovi na znanstvenoj razini, pisani na hrvatskom, bosanskom, srpskom, crnogorskom, njemačkom, engleskom i turskom jeziku. Također je zastupljena latinica i čirilica što kvaliteti časopisa daje dodatnu težinu. Gradovrh je inače brdo iznad Soline na kojem je bio samostan čija se ilustracija nalazi na koricama časopisa.
S. Mešić
