Do sada je u ovoj godini urađeno osam transplantacija sa živih donora u Bosni i Hercegovini i niti jedna kadaverična. Oko 300 pacijenata čeka na organ, a oko 2000 je na dijalizi. S ciljem jačanja donorstva i transplantacije u našoj zemlji, u Sarajevu je održana međunarodna konferencija .
Iako je već duži niz godina transplantacijki program u fokusu rada Ministarstva zdravstva Federacije Bosne i Hercegovine, napretka u praksi nema. Razdoblje pandemije skoro je ugasio proces transplantacija. Ove godine tek osam obavljenih transplantacija i nijedne kadaverične. Zakonska legislativa je u potpunosti zaokružena i usklađena sa direktivama Europske unije, ali potrebno je uraditi još niz usklađivanja na razini bolnica, među medicinskim osobljem, ali i potencijalnim donorima.
„Intenzivno radimo na verifikaciji zdravstvenih ustanova koje mogu provoditi određene transplantacijske programe u skladu sa zakonom, naravno i zaista moram reći da mi imamo potencijal za kadaveričnu transplantaciju, kako organa, tako i tkiva, tako i stanica, a s druge strane imamo potencijal i za transplantaciju i sa živih donora“, kaže Marina Bera, pomoćnica u Ministarstvu zdravstva Federacije Bosne i Hercegovine.
Povećan broj transplantacija bio je vidan u vrijeme nakon potpisivanja ugovora sa Republikom Hrvatskom o zajedničkom provođenju transplantacijskog projekta. Voditelj Odjela za dijalizu i transplantaciju Kliničkog centra u Rijeci, dr. Sanjin Rački kaže da u Bosni i Hercegovini postoje svi preduvjeti za povećan broj transplantacija, ali da sada treba načiniti konkretnije korake. Jedan od njih je uključivanje što većeg broja bolnica u Bosni i Hercegovini u donorski program, a kada su u pitanju kadaverične transplantacije, kao i detektiranje mogućih donora organa.
„Ono što je potrebno učiniti je zapravo napraviti mrežu uključenih bolnica u sustav i na neki način sustav centralizirati koliko je to moguće. Meni je jasno da je u Bosni i Hercegovini to malo veći problem s obzirom na drugačiju infrastrukturu države. Kod nas je to bilo lakše obzirom na jedinstvenost države. Sada postoje svi preduvjeti da se djelimično i kopira naš program koji je rezultirao činjenicom da je Hrvatska u svom maksimumu broja transplantacija bila najuspješnija zemlja na svijetu po broju presađenih organa i po broju donora na milion stanovnika“, kaže dr. Sanjin Rački.
Hrvatska je uspjela trend velikog broja obavljenih transplantacija i donacija u jednoj godini održati do danas. Vrijeme čekanja je sa 7 godina smanjeno na 6 do 12 mjeseci. Više od 20 bolnica uvezano je u donorsku mrežu.
„Što se tiče podataka za 2021. godinu koji su kompletirani, 121 bubreg je transplantiran. Tu su i transplantacije drugih organa – jetre, srca, pluća, sada radimo i presađivanje crijeva. Transplantacijski program se znatno proširio. Vrijeme čekanje je u prosjeku manje od godinu dana. Broj donora je dobar. Broj transplantacija je primjeren. I dalje se bolesnici redovito uključuju na liste čekanja i redovito transplantiraju. Bosna i Hercegovina može krenuti ovim putem i ubrzo biti dosta uspješnija nego što je to sada, a hrvatski model može svakako biti za primjer“, dodaje dr. Rački.
Posljednja kadaverična transplantacija u Bosni i Hercegovini urađena je prije više od godinudana. Trenutačno oko 300 pacijenata čeka na organ, oko 700 njih bi moglo biti transplantirano, a oko 2000 pacijenata je na dijalizi.
Enisa Alibalić
