U organizaciji Hrvatskog doma Tuzla i Matice Hrvatske Tuzla, večeras je, u KŠC “Sveti Franjo” Tuzla, upriličena večer posvećena dr. Ivi Pilaru hrvatskom pravniku, povjesničaru, sociologu, publicisti, piscu, političaru.
Jedan od suosnivača Hrvatske narodne zajednice bio je upravo i dr. Ivo Pilar koji je došao u Tuzlu 1905. i otvorio odvjetnički ured.
U veljači 1908. postat će predsjednikom Okružnog odbora HNZ-a Donja Tuzla. Ulogu Hrvatske narodne zajednice osnivači su tada vidjeli kao ekonomsko, socijalno i kulturno podizanje Hrvata katolika u Bosni i Hercegovini iz situacije u kojoj su bili stoljećima.
Tijekom okruglog stola, o Pilaru su govorili ugledni profesori i znanstvenici, akademik Božo Žepić, akademik Dragan Babić, prof. dr. Zdravko Lučić te prof. dr. Marica Petrović.
Kako su istaknuli organizatori , predsjednici Hrvatskog doma i Matice Hrvatske, Dražan Divković i Ivan Bosankić, cilj je ovakvim znanstvenim događajima podsjetiti na povijesne ličnosti koje su ostavile neizbrisiv trag u stvaranju i čuvanju hrvatskog identiteta u Tuzli i BiH.
Velika arhivska građa, dostupna u Institutu društvenih znanosti “Ivo Pilar” u Zagrebu, svjedoči o životu Pilara u Tuzli gdje je uživao najviši ugled u svojoj odvjetničkoj karijeri.
Jedan od detalja iz Pilarovog života koju je istražio tuzlanski novinar i publicist Ante Cigeljević:
“U najužem središtu grada Tuzle, u Binertovoj ulici, između Muzičke škole i Skvera, podigao je Ivo Pilar dom, koji se uskoro pojavio i na austrijskim razglednicama. Nakon Pilarova odlaska iz Tuzle [1920.] u njegovoj je kući radila ‘Bratinska blagajna’, preteča kasnijega Zavoda za socijalno osiguranje. U listopadu i studenome 1943. u njegovoj se kući nalazio Oblasni komitet KPJ za istočnu Bosnu, zajedno s Agitpropom i redakcijom prvoga broja ‘Fronta slobode’, lista tuzlanske regije. Po završetku Drugoga svjetskog rata u Pilarovu je kuću smješten Zavod za socijalno osiguranje Tuzla. Godine 1948. u nju se useljava Dom narodnog zdravlja. Pilarova je kuća srušena je uslijed slijeganja tla u razdoblju od 1973. do 1976. godine.
Procesija na svetkovinu Srca Isusova u Donjoj Tuzli. Snimljeno 1908.
U Tuzli je Pilar ostao zapamćen po nekoliko stvari. Prvo, iznimno je dobro surađivao s tadašnjim gradonačelnicima (predsjednicima) grada Ibrahim-begom Jašaragićem i Osmanom efendijom Vilovićem. Drugo, 1913. je, zajedno s uglednim odvjetnikom Viktorom Jankiewiczem utemeljio ‘Hrvatski dom’, krovnu instituciju Hrvata tuzlanskog kraja. Treće, na dan sarajevskog atentata na austrougarskog prestolonasljednika, nadvojvodu Franju Ferdinanda, 28. lipnja 1914., Pilar je u Tuzli organizirao i predvodio mirni prosvjed u znak potpore Vladi u Beču. Prosvjednici su krenuli iz Kreke, zapadnog radničkog predgrađa Tuzle. Bila je to tužna povorka, slična pogrebnoj. Ona se kroz grad kretala mirno. Priključilo joj se mnogo građana. Na začelju mirne povorke koju je predvodio dr. Pilar nalazila se i skupina onih koji su, bučno negodujući protiv atentata u Sarajevu, pozivali građane da se fizički obračunaju s protivnicima Austro-Ugarske Monarhije. Ta je skupina u istočnome dijelu grada polupala prozore na kućama protivnika austrougarske uprave. Najviše se mirnih prosvjednika okupilo upravo u Binertovoj ulici, ispred kuće dr. Pilara.”
Večerašnji događaj, kažu iz Hrvatskog doma i Matice Hrvatske u Tuzli, tek je prvi u nizu okruglih stolova na kojima će se govoriti o istaknutim Hrvatima ovih prostora, nakon čega će biti objavljena jedna vrijedna publikacija kao trajni pečat naše povijesti.
M. N.
