Naslovna HKD Napredak Različitosti su naše bogatstvo. HKD Napredak kao most među narodima

Različitosti su naše bogatstvo. HKD Napredak kao most među narodima

 

Piše: Maja Nikolić 

 

Predstavnici dvaju kulturnih društava – Srpskog prosvjetnog i kulturnog društva Prosvjeta i Bošnjačke zajednice kulture, na izvještajnoj skupštini HKD-a Napredak u Jajcu istaknuli su važnost očuvanja kulturnih posebnosti, ali i suradnje koja povezuje narode Bosne i Hercegovine. Napredak su opisali kao instituciju koja nije samo čuvar bogate prošlosti hrvatskoga naroda nego i važan sudionik sadašnjosti i budućnosti kulturnog života Bosne i Hercegovine.

Hrvatsko kulturno društvo Napredak tijekom svoje duge povijesti nije bilo samo mjesto okupljanja i očuvanja hrvatske kulture nego i prostor susreta, suradnje i međusobnog razumijevanja. Upravo su to u svojim obraćanjima na 73. Glavnoj izvještajnoj skupštini Društva u Jajcu naglasili Sanjin Kodrić i Dejan Garić, predstavnici dviju važnih kulturnih institucija u Bosni i Hercegovini.

Govoreći o Napretku, nisu se zadržali samo na njegovoj tradiciji i rezultatima nego su istaknuli i njegovu nezamjenjivu ulogu u očuvanju hrvatskoga kulturnog identiteta, osobito u sredinama u kojima kulturna društva predstavljaju važan oslonac zajednice. Njihove poruke bile su usmjerene i prema budućnosti, u kojoj različitost ne bi trebala biti prepreka nego temelj međusobnog poštovanja i zajedničkog djelovanja.

Sanjin Kodrić: Napredak je institucija potrebna Bosni i Hercegovini

Predsjednik Bošnjačke zajednice kulture Sanjin Kodrić istaknuo je kako Napredak doživljava kao blisku instituciju, s kojom dijeli razumijevanje važnosti kulture i njezine uloge u društvu. Posebno se osvrnuo na zajedničke korijene kulturnih tradicija u Bosni i Hercegovini, služeći se slikom stabla čije grane imaju vlastitu posebnost, ali pripadaju istom korijenu.

„Sve nas ovdje u Bosni i Hercegovini doživljavam kao dijelove jednog velikog zajedničkog stabla, jednog zajedničkog korijena, koje je dalo svoje krošnje i svoje grane. Te se grane mogu lomiti na vjetrovima koji pušu sa svih strana, a mogu zajedno biti i štit za druge svjetove koji se među njima nalaze. Svaka grana može se sjećati jednog zajedničkog stabla, zajedničkog debla i zajedničkog korijena. Upravo nas ta svijest o zajedništvu ne lišava naših posebnosti, nego nas podsjeća na ono što nas povezuje. Zato je važno da čuvamo i vlastiti identitet i svijest o kulturnim vezama koje nas povezuju s drugima“, poručio je Kodrić.

Govoreći o suradnji kulturnih društava, podsjetio je i na osnivanje Međukulturnog vijeća Bosne i Hercegovine, koje je, osim koordiniranja zajedničkih aktivnosti, trebalo ukazati na važnost temeljnih kulturnih organizacija u društvu. Smatra da takve institucije imaju posebnu odgovornost jer ne djeluju samo u velikim gradovima nego i u manjim sredinama, u kojima često predstavljaju najvažnije nositelje kulturnog i identitetskog života.

„Postoje institucije koje imaju duboku, daleku i važnu povijest, institucije koje tu povijest stvaraju, a Napredak je upravo takva institucija. Međutim, Napredak nije samo čuvar prošlosti niti institucija koja je nekada stvarala veliku povijest hrvatskoga naroda u Bosni i Hercegovini. On je i danas prijeko potreban, i hrvatskom narodu i Bosni i Hercegovini u cjelini. Nijedna druga kulturna institucija u Bosni i Hercegovini ne bavi se hrvatskom kulturom u njezinoj ukupnosti, raznolikosti i svim njezinim manifestacijama na način na koji to čini Napredak. Jednako tako, nijedna druga institucija nema takvu ulogu u svakodnevnom kulturnom i identitetskom životu hrvatskih zajednica, od najmanjih mjesta do najvećih gradova“, istaknuo je Kodrić.

Naglasio je kako se važnost Napretka ne može promatrati isključivo kroz njegovu ulogu u hrvatskoj zajednici jer djelovanje Društva ima šire značenje za cjelokupni kulturni prostor Bosne i Hercegovine. Pritom je povezao misiju Napretka s djelovanjem Bošnjačke zajednice kulture, ističući da se njihove aktivnosti međusobno nadopunjuju i potiču.

„Ono što radi Napredak poticaj je onome što radi Bošnjačka zajednica kulture, kao što je i ono što radi Bošnjačka zajednica kulture poticaj Napretku. Moto Napretka – djelovanje i rad u službi čovjeka – upućuje na ono što bi trebalo biti zajedničko svim našim kulturnim institucijama. Kultura je identitet svakoga naroda, pa je tako hrvatska kultura identitet hrvatskoga naroda, ali kultura istodobno povezuje ljude i narode. Vjerujem da će godine koje dolaze potvrditi kako je Napredak nositelj hrvatskoga kulturnog identiteta u Bosni i Hercegovini, ali i kako zajedno s drugima sudjeluje u izgradnji ukupne, pluralne i policentrične kulture naše zemlje“, poručio je Kodrić.

Njegovo obraćanje bilo je i poziv da se nastavi graditi društvo u kojemu se kulturne posebnosti ne doživljavaju kao razlog za razdvajanje, nego kao vrijednost koja obogaćuje zajednički prostor. Napretku je poželio još mnogo uspješnih godina, skupština i kulturnih svečanosti, uz poruku da njegova misija ostaje važna i za generacije koje dolaze.

Dejan Garić: Napredak je naš prijatelj i u najtežim vremenima

Predsjednik Upravnog odbora Srpskog prosvjetnog i kulturnog društva Prosvjeta Sarajevo, Dejan Garić naglasio je kako se na skupštinama Napretka ne osjeća kao gost, nego kao netko tko dolazi među svoje. Takav osjećaj, kazao je, povezuje s iskustvom suradnje kulturnih društava i međusobnom podrškom koja se gradila desetljećima.

„Moram reći ono što sam ponavljao i prethodnih godina na sličnim skupovima: ovdje se ne osjećam kao gost. Jednostavno, osjećam se kao da sam među svojima i u svojoj kući, a znam da se tako osjećam i kada dođem u Prosvjetu ili Bošnjačku zajednicu kulture. Sljedeće godine Prosvjeta i Napredak obilježit će 125 godina postojanja, a Bošnjačka zajednica kulture godinu poslije, kao pravni sljednik nekadašnjeg Gajreta. Tih 125 godina samo su dio vremena na ovoj planeti, ali u našim bosanskohercegovačkim prilikama predstavljaju gotovo jedan ljudski vijek. Iza tih godina ostaju i veliki, slavni trenuci i teška razdoblja kroz koja su naša društva prolazila, ali ostaje i sjećanje na prijateljstva koja su se gradila i trajala“, istaknuo je Garić.

Podsjetio je kako su se kroz povijest kulturna društva suočavala s brojnim izazovima, ali su istodobno pokazivala da njihova misija nadilazi okvire pojedinačnih organizacija. Posebno je naglasio da je Napredak tijekom desetljeća bio prijatelj Prosvjete te da su njegovi članovi i rukovoditelji pružali pomoć i onda kada je to bilo najpotrebnije.

„Napredak je bio naš prijatelj svih tih 125 godina, i u najtežim trenucima, kada su se brojni njegovi članovi, rukovoditelji, znani i neznani, pokazali kao ljudi spremni pomoći onda kada drugi nisu djelovali. Isto vrijedi i za odnose s Bošnjačkom zajednicom kulture, jer su godine iza nas pokazale koliko su važni međusobna podrška i povjerenje. Misija Napretka u očuvanju hrvatske kulture u Bosni i Hercegovini iznimno je velika i važna. Bez hrvatskoga naroda u Bosni i Hercegovini, sa svim njegovim posebnostima i kulturnim nasljeđem, ova zemlja ne bi bila ono što jest. Zato ne smijemo dopustiti da itko pomisli kako je hrvatski narod u Bosni i Hercegovini nevažan ili da njegova kultura nije sastavni dio identiteta ove zemlje“, poručio je Garić.

Osvrćući se na često isticanje brojčane veličine pojedinih naroda, Garić je naglasio kako se značaj naroda i njegove kulture ne može mjeriti samo brojem pripadnika. Hrvatsku kulturu u Bosni i Hercegovini opisao je kao veliku kulturnu baštinu koja je ovoj zemlji dala mnogo toga po čemu je prepoznatljiva.

„Mnogi će za bilo koji od naših naroda reći da smo mali narodi na ovoj zemlji. Možda iz perspektive velikih, višemilijunskih naroda i država to tako izgleda, ali ja ću s ponosom reći, kao što to govorim i za druga dva naroda, da je hrvatski narod u Bosni i Hercegovini velik narod. Hrvatska kultura velika je kultura koja je ovoj zemlji podarila mnogo toga. Bez nje Bosna i Hercegovina ne bi bila ovakva kakva jest i ne bi imala sve ono po čemu je prepoznajemo. Naša je odgovornost da to nasljeđe čuvamo, razvijamo i prenosimo budućim generacijama. Nadam se da će tako ostati i u vremenu koje dolazi“, rekao je Garić.

Govoreći o budućnosti suradnje, istaknuo je kako zajedničko djelovanje kulturnih društava ne bi trebalo značiti odricanje od vlastitih posebnosti niti njihovo stapanje u jednu jedinstvenu cjelinu. Naprotiv, smatra da je upravo očuvanje različitosti preduvjet izgradnje bogatoga kulturnog prostora Bosne i Hercegovine.

„Mi smo tu da vam pomognemo i da zajednički radimo, ali ne tako da sve naše posebnosti sjedinimo pod jedan krov i izbrišemo razlike. Naš je zadatak očuvati sve te različitosti i omogućiti da se one sliju u jedno veliko klupko kulture Bosne i Hercegovine. U tom zajedničkom kulturnom prostoru svoje mjesto moraju imati i hrvatska, i bošnjačka, i srpska kultura, sa svim svojim posebnostima i vrijednostima. Nadam se i uvjeren sam da će i ova izvještajna skupština biti jedan od kamena temeljaca koji će se ugrađivati u temelje Napretka i njegova budućeg djelovanja. Želim da za još 125 godina neki drugi ljudi, na sličnim mjestima, mogu govoriti o svima vama koji ste radili 2026. i 2027. godine kao o velikim ljudima i pregaocima kulture“, poručio je Garić.

Kultura kao zajedničko nasljeđe i odgovornost

Poruke Sanjina Kodrića i Dejana Garića na Napretkovoj izvještajnoj skupštini u Jajcu pokazale su koliko je važno da kulturne institucije istodobno čuvaju vlastiti identitet i razvijaju suradnju s drugima. U njihovim obraćanjima Napredak nije predstavljen samo kao društvo s dugom tradicijom nego kao aktivna institucija koja i danas ima važnu ulogu u kulturnom životu Bosne i Hercegovine.

Očuvanje hrvatske kulture, istaknuli su, ne isključuje suradnju s drugim narodima, kao što ni zajedničko djelovanje ne podrazumijeva odricanje od kulturnih posebnosti. Naprotiv, upravo u uvažavanju različitosti i spremnosti na međusobnu podršku vide mogućnost izgradnje društva u kojemu će svaka kultura imati svoje mjesto, a kulturne institucije nastaviti biti mostovi povezivanja i razumijevanja.

Takva je poruka posebno važna u vremenu kada se često govori o podjelama, jer podsjeća da su kulturna društva svoju vrijednost kroz povijest dokazivala ne samo očuvanjem nasljeđa vlastitoga naroda nego i odnosom prema drugima. Napredak, Prosvjeta i Bošnjačka zajednica kulture, svaka sa svojom tradicijom i misijom, upravo kroz takvu suradnju mogu nastaviti doprinositi kulturnoj raznolikosti i zajedničkoj budućnosti Bosne i Hercegovine.