“Najviši postotak smrtnih slučajeva koji se mogu pripisati okolišu, 27 posto, ima Bosna i Hercegovina, a najniži, devet posto, imaju Island i Norveška”, stoji u izdvojenim ključnim nalazima ovog izvješća.
Smrtnost u BiH dvostruko veća od europskog prosjeka
Europski prosjek smrtnih slučajeva povezanih s onečišćenjem okoliša je procijenjen na 13 posto te je smrtnost u BiH dvostruko veća od europskog prosjeka.
U tom dokumentu je navedeno dramatično upozorenje kako se oko 400 tisuća slučajeva prerane smrti svake godine na europskom tlu može pripisati onečišćenju zraka, dok se još 12 tisuća smrtnih slučajeva povezuje s onečišćenjem bukom.
U takvoj situaciji, ističe EEA, još je važnije voditi računa o provedbi integriranih politika i rješenja koja će osigurati zaštitu prirode, uvesti zelene tehnologije i očuvati kvalitetu života u gradovima, sve sukladno rješenjima predviđenim European Green Deal dokumentom.
Zakon o zaštiti okoliša četiri godine u proceduri
Treba reći da je novi zakon o zaštiti okoliša u koji su ugrađene sve europske direktive, u parlamentarnoj proceduri već četiri godine. S druge strane, vidimo koliko pozornosti EU posvećuje ovoj problematici. Činjenica je da u BiH građani udišu zagađen zrak koji izaziva bolesti respiratornih organa, Alzheimerovu bolest, manjak koncentracije.
Također, Bosna i Hercegovina nastavlja gradnju termoelektrana na ugljen unatoč činjenici da EU od njih odustaje inzistirajući na većoj uporabi obnovljivih izvora energije.
Termoelektrane glavni zagađivači u regiji
U BiH, Srbiji, Crnoj Gori, Makedoniji i na Kosovu, trenutačno je operativno 16 termoelektrana na ugljen, koje rade sa zastarjelom tehnologijom koja opasno ugrožava okoliš, a zbog onečišćenja koje proizvode godišnje se zabilježi najmanje tri tisuće preuranjenih smrtnih slučajeva i oko 8.000 slučajeva oboljenja poput bronhitisa, posebice kod djece.
Sav onečišćeni zrak sa zapadnog Balkana izravno utječe i na kvalitetu okoliša i u državama članicama EU.
Nakon rata u BiH nova termoelektrana snage 300 MW podignuta je u okolici Doboja u središnjoj Bosni. Gradili su je Kinezi tehnologijom iz 60-ih godina prošlog stoljeća i za potrebe korporacije Energy Finance Team (EFT) koja tamo proizvedenu struju prodaje na slobodnom tržištu.
Slične nove investicije vlasti Republike Srpske planiraju u Gacku u istočnoj Hercegovini, gdje je još u bivšoj državi sagrađena termoelektrana temeljena na ruskoj tehnologiji, a sada bi ti kapaciteti trebali biti prošireni.
Elektroprivreda BiH započela je gradnju novog bloka termoelektrane “Tuzla”, vrijednog više od 700 milijuna eura. Ponovo su graditelji i kreditori Kinezi, a projekt nisu zaustavile ni primjedbe Europske energetske zajednice da Federacija BiH taj projekt “gura” nedopuštenim državnim jamstvima.
Gradovi u BiH guše se zbog grijanja na kruto gorivo
Drugi glavni izvor onečišćenja je gust promet po gradu, uz zastarjela vozila koja emitiraju velike količine otrovnih čestica, ali i kaotična gradnja koja priječi prirodno strujanje zraka u zimskim mjesecima. Također, jedan od velikih zagađivača je i Termoelektrana Tuzla.
Rješavanje takvih problema put je kojim će BiH prije ili kasnije morati krenuti ako želi zaštititi zdravlje svojih građana i biti dio EU.


































