Danas je Svetski dan Roma, a osmi travnja nas sve podsjeća na dan kada je u Lonodnu prije točno 51 godinu održan prvi Svjetski kongres Roma na kojemu su usvojene odluke o romskoj zastavi, jeziku i himni. Prihvaćen je i službeni naziv “Rom”, što u prijevodu znači – čovjek.
Prvi Svjetski kongres Roma bio je potvrda da su Romi spremni zajednički i vlastitim snagama djelovati unutar životne sfere, kako političke tako prije svega kulturne. Nakon pedeset i jednu godinu Romi se u Bosni i Hercegovini bore za očuvanje svoga romskog kulturnog identiteta.
Na svjetski dan Roma, sami Romi žele upozoriti na činjenicu da se mnogi odriču svoga identiteta, a kultura, tradicija i romski jezik već se polako zaboravljaju. Istaknuta književnica, lingvistilčarka i novinarka dr. Hedina Sijerčić Tahirović ističe da je današnji datum poziv da se progovori o očuvanju kulturnog identiteta romske nacionalne manjine.
„Romski identitet polako nestaje, možemo slobodno rećid a nam je jezik faktički nestao, a nestaje nam i narod. Koliko samo imamo naših Roma koji se identificiraju kao pripadnici večinskih naroda, to je sada veliko kulturološko pitanje“, kaže dr. Sijerčić Tahirović
Ona smatra da je vrijeme da se institucije i večinski narodi u BiH pozabave pitanjem najveće nacionalne manjine u Europi.
„Sve te nekakve “de iure” činjenice i prava nisu zaživjela u “de facto” životu. Tako da dajem jedan veliki apel, da nakon 1971. godine, kada je održan Prvi svjetski kongres Roma, Internacionalne romske unije, nakon 51 godinu ima nekih pomaka, ali sve više gubimo naše Romstvo”, naglasila je dr. Hedina.
Nedžad Jusić, vijećnik u Gradskom vijeću Grada Tuzla stoga je rekao da će tražiti da naredna godina bude u Tuzli proglašena godinom kulturnog identiteta Roma. Smatra da Tuzla na to ima i pravo i obvezu, jer je Grad s najvećim brojem Roma, ali i Grad koji je s međunarodnim organizacijama kroz projekte posvećen obrazovanju romske djece.
„Zbog toga smo mi odlučili da u narednom periodu učinimo dodatne aktivnosti kako bismo očuvali kulturni identitet romske nacionalne manjine, prvenstveno u Tuzli, kao i u Bosni i Hercegovini. Jer, mi ne želimo da nestanu Romi kao nacija, kao narod, a nestat će ukoliko ne budemo u sistemu kreirali određene politike za očuvanje kulturnog identiteta romske nacionalne manjine“, upozorio je Jusić.
A kako bi Grad Tuzla mogao odgovoriti na jednu ovakvu inicijativu? Gradonačelnik Jasmin Imamović rekao je da je Tuzla otvoren grad, grad različitosti i multiukuluturalnosti.
„Od presudne je važnosti očuvanje kulturnog naslijeđa Roma, kao i kulturnog naslijeđa BiH i Tuzle. Dakle, kultura i obrazovanje su put u budućnost. Siguran sam, kada je politika ovog grada u pitanju da smo lideri u konkurenciji gradova i općina Bosne i Hercegovine“, istaknuo je gradonačelnik Imamović.
Zašto se Romi odriču svoga identiteta? Kako kažu, teško kao nacionalna manjina ostvaruju bila kakva prava u BiH. Jer, Budući da je i Ustav BiH zanemario nacionalne manjine, teško će Romi, koji su na tlu Europe najbrojniji upravo ovdje, u BiH, do svojih prava.
Maja Nikolić
