Susjedna Hrvatska očekuje završne odluke prema kojima bi od prvog siječnja, paralelno s ulaskom u Eurozonu, postala i dio schengenskog prostora. Ulaskom u Schengen Hrvatska granica će postati vanjska granica Unije. Što će to značiti za BiH?
Ulaskom u Schengenski prostor hrvatska granična policija postaće odgovorna za čuvanje granice Europske unije. Očekuje se tako da će praksa kontrole na graničnim prelazima sa prvim susjedima biti pooštrene. U Vanjskotrgovinskoj komori BiH podsjećaju da su od 30 graničnih prelaza za međunarodni teretni transport samo dva prelaza na kojima se može vršiti uvoz svih vrsta roba i da bi od početka sljedeće godine zbog oštrijih kontrola mogli biti dodatno opterećeni.
Ulaskom Hrvatske u Schengen očekuju se određene pojačane kontrole iako nas uvjeravaju da u tom kontekstu neće doći do nikakvih novih procedura, ali dovoljno je to da raspolažete sa 2 granična prelaza. Pri tome ne smijemo zaboraviti činjenicu da BiH 72 posto svojih roba izvozi na tržište EU, a prva tranzitna zemlja je Hrvatska.
“Očekuju da će im nakon zvanične potvrde o ulasku u schengenski prostor nadležne institucije iz Hrvatske prenijeti svoja iskustva koja imaju sa postojećom granicom Schengen zone u Sloveniji. A iskustva prevoznika su – čekanja i detaljne kontrole. Mi smo očevici da na graničnim prelazima BiH su zaista ogromne gužve se dešavale proteklih 10 godina, a sada ulaskom Hrvatske u Schengen sve te gužve koje su se dešavale na granici sa Slovenijom prelaze na granicu sa BiH i Hrvtaskom. Hrvatska će ulaskom u Schengen prevoznicima raditi jedan veoma detaljan pregled koji je po obavezama da to radi gdje će doći do još većih gužvi nego što jesu”, kaže Vjekoslav Vuković, dopredsjednidk Vanjskotrgovinske komore BiH.
“Mogući problemi mogli bi se riještiti otvaranjem dodatnih prelaza koji imaju potpunu kontrolu roba ili osposobljavanjem jednog od postojećih gdje bi fitosanitarne inspekcije radile 24 sata dnevno”, ističe Nikola Grbić, iz Udruženja prijevoznika za unutrašnji i međunarodni promet Republike Srpske.
“Što se tiče određenih nekih drugih prelaza gdje bi se možda mogle uvoziti i izvoziti robe koje zahtijevaju fitosanitarne ili druge preglede, to je isključivo stvar dvije zemlje BiH i Hrvatske i unutar toga međunarodnog ugovora mora se točno definirati koji je to granični prelaz od kada na tom rpelazu je moguće da se vrši promet takvih vrsta roba. Postoje posebne komisije u BiH koje surađuju sa sličnim tijelom u Hrvatskoj i sami zahtjevi treba da budu upućeni prema toj komsiji”, pojasnio je Ratko Kovačević, glasnogovornik Uprave za neizravno oporezivanje BiH.
U sigurnosnom smislu ulazak susjedne zemlje u Schengen zonu doprinijeće većem stupnju zaštite vanjskih granica schengenskog prostora, a time i naše zajedničke granice, priopćili su iz Granične policije BiH.
“Kroz različite vidove dosadašnje uspješne suradnje, uvjerili smo se da su u navedenoj zemlji u prethodnim godinama uloženi značajni napori u oblasti zaštite granice, a samo pristupanje Schengenu bi bila potvrda ispunjenosti svih kritetrija, a tiime i potvrda veoma visoke razine sigurnosti vanjskih granica u navedenoj zemlji što je posebno značajno u oblasti suzbijanja svih vidova prekograničnog kriminala”, kaže Zoran Galić, direktor Granične policije BiH.
I građane očekuju novine prilikom ulaska u Europsku uniju od sljedeće godine. Hrvatska granična policija postaje odgovorna za čuvanje granice same EU, a zbog toga bi se prakse kontrole na graničnim prijelazima s BiH, Srbijom i Crnom Gorom mogle pooštriti. To može značiti više čekanja, pregleda i problema prilikom ulaska iz tih država u Hrvatsku.
Iako policija uvjerava da se za građane BiH neće puno toga mijenjati, treba pričekati kako će to izgledati u praksi. Sigurno je jedino da se oni s dvojnim državljanstvom ne trebaju brinuti. Osobe koje imaju dvojno državljanstvo, koje uz bosansko imaju i hrvatsko ulaze u RH kao hrvatski državljani.
ETIAS sustav trebao je biti paralelno uspostavljen s ulaskom Hrvatske u Schengen, ali je njegova primjena odgođena do studenog 2023. godine.
