U Tuzli danas počinju Dani meda i mlijeka, a u organizaciji Turističke zajednice Grada Tuzle i Društva pčelara Nektar. Na sajmu će se predstaviti brojni pčelari, proizvođači proizvoda od mlijeka, cvjećari, proizvođači ljekobilja, prerađivači šumskih plodova, voća i kozmetike na bazi meda i mlijeka i drugih proizvoda. Ono što organizatori obećavaju je kvalitetna i bogata ponuda domaćih proizvoda, ali i odličan program sajma.
Kroz tri dana će se na Sajmu meda i mlijeka u Tuzli predstaviti oko 130 izlagača iz cijele Bosne i Hercegovine. Organizatori posebno ističu brendirane proizvođače sa visokokvalitetnim proizvodima.
„Dolazi nam sa Majevice Porodično gazdinstvo Mitrović, prvi brendirani proizvođač sa ovog područja. Drugi brendirani proizvod je „Majevički med“ čiji projekat je pokrenulo Pčelarsko društvo „Nektar“ i očekujemo do kraja ove godine da ćemo dobiti markicu geografskog porijekla i certifikaciju. Imaćemo sa ovih prostora dva brenda i to zaista kvalitetna“, kaže predsjednik Pčelarskog društva „Nektar“, Šefik Čivić.
Nestabilne vremenske prilike mogle bi utjecati na prinose i dovesti u pitanje količinu meda. Bagrem je u nekim dijelovima Bosne i Hercegovine pretrpio štete od kasnih mrazeva, a upravo bagremov med jedan je od najtraženijih.
„Nadamo se da će na većim visinama produktivnost biti veća. Zbog onoga na što ne možemo sigurno računati, a to je vrijeme, potrebno je ulagati u produktivnost u pčelarstvu. Mobilnost je bitna. Svi pčelari koji mogu da se pomjere u roku od nekoliko sati s kraja na kraj Bosne i Hercegovine mogu imati i dobre rezultate, dok oni koji su na jednom mjestu zavisi isključivo od situacije na toj mikrolokaciji“, kaže Čivić.
Bavljenje pčelarstvom ima velike potencijale u cijeloj Bosni i Hercegovini. Blaga klima, raznovrsno bilje, čista voda, zemlja i zrak preduvjeti su za to. Uz adekvatnu edukaciju u prepoznavanju kvaliteta i njegovu izgradnju, rezultati mogu biti takvi da ne ovisimo od uvoza.
„Bosna i Hercegovina godišnje koristi 400 tona meda, a od toga naši pčelari proizvedu 200. Dakle, polovina je uvoz i to vrlo sumnjivog kvaliteta. Nažalost, taj med dolazi sa onih područja gdje su se ljudi uvježbali do te mjere u raznim vrstama falsifikata da je to nemoguće ponekad i prepoznati osim ako se ne urade neke laboratorijske i sveobuhvatne analize. U tom smislu i mi ovdje u Tuzli svake godine radimo analize. Mi imamo sve što nam je potrebno da budemo neovisni od uvoza. Međutim, nedostaje potpora, vizija, razvojni planovi, strategije, ali tvrdim i garantujem da bi Bosna i Hercegovina sa ovim zemljištem i vrijednim ljudima mogla da ishrani svoje stanovništvo. Važno nam je da se stvori povjerenje između proizvođača i kupca. U tom smjeru su organizovani i ovi sajmovi“, kaže Čivić.
Sajam meda i mlijeka traje cijeli ovaj vikend. Na Trgu slobode moći će se kupiti domaći proizvodi, ali i naučiti na koji način prepoznati kvalitet, kao i upoznati nove proizvođače i podržati domaća proizvodnja.
Enisa Alibalić
