Zbog vrlo stresnih izazova pred kojima su se našli, brojna djeca, mladi i cijele obitelji trebaju stručnu pomoć, rečeno je na Drugom međunarodnom kongresu dječje i adolescentne psihoterapije održane u Sarajevu.
Za očuvanje i unapređenje mentalnog zdravlja i dobrobiti djece i mladih, ključno je vodstvo i suradnja odraslih. Odgovornost stručnjaka u ovim novim uvjetima veća je nego ikada. U tom kontekstu, Kongres je jedinstven događaj u svijetu. Predstavlja značajan (is)korak u smjeru jačanja zajedničkog djelovanja stručnjaka različitih profila i pronalaženja optimalnih načina djelovanja u novonastaloj zdravstvenoj krizi, s ciljem očuvanja mentalnog zdravlja i psihosocijalne dobrobiti djece, mladih, obitelji i zajednice.
“Tijekom Kongresa učili smo jedni od drugih. Unaprijedili smo vlastito razumijevanje o utjecaju pandemije na mentalno zdravlje djece i mladih i dobili preventivne smjernice djelovanja u očuvanju i jačanju mentalnog zdravlja. Sretna sam i ponosna na uloženi trud članova programskog i organizacijskog odbora, naših predavača, eksperata iz različitih oblasti, kao i sudionika. Nakon svega, čini nam se značajnim da svi skupa s Kongresa pošaljemo poruku da je zaštita djeteta odgovornost cijelog društva, ne samo stručnjaka, i da samo zajedničkim aktivnim djelovanjem možemo prevenirati posljedice pandemije po mentalno zdravlje djece i mladih, njihovo obrazovanje, sigurnost i dobrobit. A mi nastavljamo s misijom koju smo započeli, da kroz odnos zasnovan na ljubavi i poštovanju njegujemo dijete, a kroz njega i čovječanstvo”, istaknula je dr. sc. Mirela Badurina, dječja i adolescentna integrativna psihoterapeutkinja, osnivačica i direktorica BHIDAPA-e.
Kongresne aktivnosti putem Zoom platforme pratilo je više od 500 sudionika iz cijele Bosne i Hercegovine. Svoja znanja, iskustva i dobre prakse iz oblasti mentalnog zdravlja i psihosocijalne dobrobiti djece i adolescenata podijelilo je više od 46 eminentnih bosanskohercegovačkih, regionalnih i svjetskih predavača. Također, tijekom trodnevnog događaja organizirano je i 16 plenarnih predavanja, tri okrugla stola sa 27 panelista, osam prikaza praktičnih primjera i radionica kroz tri sesije.
Kako u današnjim okolnostima izgleda psihoterapijski tretman jedna je od tema o kojima je govorila predsjednica Kongresa, profesorica Dubravka Kocijan Hercigonja iz Zagreba, dječiji neuro-psihijatar i psihoterapeut, predsjednica Europskog interdisciplinarnog terapijskog servisa za djecu i mlade.
”Psihoterapijski tretman prilagođen je uvjetima pandemije i fokusiran na rad s djetetom, ali i na rad s obitelji, što uključuje i drugačiji pristup, prilagođen novim okolnostima, uz naglasak na preradu njihovih stresnih situacija. Psihoterapeut ima mjesto i kao terapeut i savjetodavac, ali i kao edukator. Sve što jesmo danas počinje od djetinjstva”, rekla je profesorica Dubravka Kocijan Hercigonja.
Prof.dr.sc. Gordana Buljan Flander, klinička psihologinja, dječja i adolescentna psihoterapeutkinja Poliklinike za zaštitu djece i mladih grada Zagreba, govorila je o izazovima i mogućnostima pružanja zaštite mentalnog zdravlja tijekom krize.
Ističe da je Pandemija COVID-19 sve suočila suočila s prijetnjom kakva je nezabilježena u novijoj povijesti. Naime, dostupna istraživanja, provedena na različitim dobnim skupinama, upućuju na povišene razine stresa, depresivne i anksiozne simptomatologije. U skladu s istraživanjima ranijih zdravstvenih epidemija, procjenjuje se da bi među djecom koja su bila izolirana postotak one s izraženom posttraumatskom simptomatologijom mogao dosezati 30 posto.
“Pandemija predstavlja kulminaciju rizičnih čimbenika: ugroza tjelesnog zdravlja, vlastitog i života bliskih osoba, gubitak socijalnih kontakata i izvora podrške, pojačan rizik za izloženost zlostavljanju, narušenoj obiteljskoj dinamici i psihičkom zdravlju članova obitelji, kao i povećan rizik od seksualne eksploatacije. S druge strane, i stručnjaci u području mentalnog zdravlja se suočavaju s nizom izazova. Pružanje podrške je otežano, posebice kod rizičnih skupina djece, a kao prisutni rizik ističe se i pojačani profesionalni i osobni stres pomagača”, poručila je profesorica Gordana Buljan Flander.
Sudeći po sadržaju i interesu sudionika, Kongres dječje i adolescentne psihoterapije bio je sjajna prilika za razmjenu iskustava, istraživanja, primjera dobre prakse, kao i unapređenje razumijevanja o utjecaju pandemije na mentalno zdravlje i psihosocijalnu dobrobit.
Kriza za ljude, koji se bave humanističkim poslovima, ne smije biti prepreka nego inspiracija za bolja vremena, za bolju i sigurniju budućnost.
M. N.
