Peti svibnja u cijelome svijetu obilježava se kao Međunarodni dan primalja. Prilika je to da se naglasi važna uloga primalje u zdravstvenoj zaštiti žena i novorođenčadi, a isto tako da se proširi ideja o primaljama i primaljstvu, te da se naglasi važna uloga primalje u zdravstvenoj zaštiti žena i novorođenčadi.
Ove godine, Međunarodni dan primalja obilježava se pod sloganom „Primalje su važne“. Posebno je to došlo do izražaja u proteklih teških godinu dana u kojoj su morale doslovno „preko noći“ prihvatiti „novo normalno“. Ženama su na porođaju partneri, utjeha i stručna ruka. Zbog epidemiološke situacije privremeno s njima nije mogla na porodu biti njihova odabrana pratnja, buduće majke su još više povezane s primaljama koje su im partneri kod poroda i pružaju podršku, daju snagu i u naručje predajemo najveći dar njihovo novorođenče.
Primaljstvo je jedna je od najstarijih medicinskih struka, a prema zapisima iz povijesti medicine je briga o rodiljama bila i pokazatelj društvenog razvoja još od antičkih vremena. U staroj Grčkoj je poziv primalje bio priznat, pa je, primjerice, Sokratova majka Fenarete bila u čitavoj Ateni poznata primalja. Kulminaciju razvitka antičkog porodništva predstavlja aleksandrijska škola kojoj pripada i najpoznatiji porodničar Soran iz Efeza. Soran je djelovao u Rimu i napisao oko 30 djela, od kojih je sačuvana glavnina spisa o ženskim bolestima i porodništvu. U Rimu su primalje – obstetrices – uživale veliko poštovanje. Njihova dužnost nije bila samo da pomažu kod poroda, već su i liječile, njegovale žene i djecu te nastupale na sudu kao vještaci.
Veće ulaganje u primalje, koje su ključne za zdravlje majki i novorođenčadi, kao i za planiranje obitelji, moglo bi u svijetu spriječiti preko 80% svih smrti majki, mrtvorođenih i smrti novorođenih. Kada babica ili skupina primalja pruža skrb od trudnoće do kraja postnatalnog razdoblja, može se spriječiti gotovo četvrtina prijevremeno rođenih.
S obzirom na velik napredak perinatalne medicine, uvođenje brojnih novih dijagnostičkih i terapijskih postupaka, primalji je potrebna naobrazba na visokoškolskoj razini. U skladu s tim hrvatsko zdravstvo treba primalje koje će vladati znanjima i vještinama zdravstvene njege, ali i visokoobrazovane primalje za područje upravljanja i rukovođenja, javnog zdravstva i školovanja. Jedan od glavnih ciljeva primaljstva u Hrvatskoj je povećanje obrazovnih kapaciteta za visoko školovanje primalja te naglašavanje važnosti dobro educirane primalje u unapređenju zdravlja majki i novorođenčadi prije, za vrijeme i poslije poroda.
Primalje poštuju život i učinkovito pridonose unapređenju zdravlja naših žena, majki, djece i cijelih obitelji, čime direktno utječu na pronatalitetnu politiku države. U ova teška i drugačija vremena, uloga primalja više nije važna samo u stručnom vođenju porođaja.
