U proteklih godinu dana Bosna i Hercegovina je nazadovala u oblasti vladavine prava, pokazuju izvještaj Evropske komisije i anketa građana BiH, prema kojoj 68 posto njih nema povjerenje u pravosudne institucije.
Učesnici javne debate “Pravo na pravdu”, pozvali su političare u BiH da hitno uspostave vladavinu prava i realiziraju 14 prioriteta koje je pred njih postavila Evropska unija.
Iako je Europska unija opredijeljena da pomogne Bosni i Hercegovini da postane funkcionalna zemlja i poboljša situaciju u vladavini prava, institucije BiH, kada je riječ o ovom pitanju, umjesto da idu naprijed, kreću se unazad, upozorili su europski čelnici u BiH.
“Postoje tri stvari koje moraju biti provedene i to hitno. To su izmjene zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću sa naročitim akcentom na provjeri integriteta. Potrebno je donijeti zakon o sukobu interesa, koji je u ladicama već dvije godine i potrebno je ojačati zaštitu ‘zviždača’, onih koji prijavljuju slučajeve korupcije”, poručuje šef Delegacije EU u BiH Johann Sattler.
“Nijedna država neće investirati u zemlju u kojoj ne postoji vladavina prava. Treba samo pogledati gdje Bosna i Hercegovina stoji na indeksu poslovanja Transparency Internationala, tako da možemo vidjeti da ima mnogo prostora za napredovanje”, smatra ambasadorica Njemačke u BiH Margaret Uber.
Reforme u pravosuđu su gotovo nevidljive, a zbog stalna identična tri problema: manjka transparentnosti, manjka strateških odgovora i manjka odgovornosti. Korupcija je visoko rasprostranjena i postala je gotovo način života.
“Kada se govori o transparentnosti imamo identične probleme s imenovanjima, da se rade na vrlo netransparentan način, da se ne prate zasluge onih koji trebaju biti imenovani nego se i dalje razmatraju određeni parametri kao što je etnička pripadnost ili nacionalnost. Kada se govori o transparentnosti treba napomenuti da imamo i jedan proces koji još više zatvara pravosuđe. Tako da recimo posljednja sjednica VSTV-a je bila rađena online bez mogućnosti prisustva medija”, upozorava izvršni direktor BIRN-a Denis Džidić.
Čelni ljudi pravosudnih institucija tvrde da i oni trpe određene pritiske te se nadaju kako će za godinu dana javnost kvalitetnije ocijeniti rad pravosuđa, ali i europskih institucija.
“Mi moramo prihvatiti kritike koje su opravdane, ali ova godina pokazuje da će rezultati biti bolji bez obzira kolikim smo pritiscima izloženi sa svih strana. Ti pritisci nisu problem i o tome se mnogo ne govori. Svi nosioci pravosudnih funkcija koji rade iole složen predmet izloženi su mnogim pritiscima, ali ti pritisci nisu problem sve dok ne dođe do fizičkih prijetnji i ugrožavanja života nosilaca pravosudnih funkcija”, izjavila je glavna tužiteljica Tužiteljstva BiH Gordana Tadić.
Ne počnu li politički čelnici uskoro slijediti 14 prioriteta koju je pred Bosnu i Hercegovinu postavila Europska unija i nastavi li bilježiti nazadovanje, ova zemlja još dugo neće biti dio europske obitelji, poruka je konferencije u Sarajevu.
Maja Nikolić BHRT
