Svijet će se, pa tako i kardiologija, u idućih pet do deset godina drastično promijeniti. AI će ući u sve pore našeg rada, rekao je za središnji znanstvenik i akademik Davor Miličić gostujući na HRT-u.
“Vi danas s pomoću umjetne inteligencije možete analizirati nečiji glas i procijeniti ide li on prema zatajivanju srca ili ne”, pojasnio je.
Istaknuo je i primjer skeniranja lica gdje se može predvidjeti ima li netko koronarnu arterijsku bolest ili ne.
“Umjetna inteligencija sve te podatke integrira i donosi neke zaključke koje ni najbolji stručnjak ne bi mogao tako brzo i suvislo donijeti”, dodao je.
Razvoj kradiologije, kaže ovaj vodeći svjetski stručnjak, iz temelja mijenjaju genetska testiranja, novi lijekovi i umjetna inteligencija.
“Koja masovno mijenja kardiologiju jer može analizirati slike i nalaze s pomoću algoritama pa će nam omogućiti znatno više informacija. Ona će biti kopilot kardiologa i učinit će kardiologiju bržom i boljom.”
Umjetna inteligencija bolje čita EKG
Evo još jednog primjera: sredinom 2023. znanstvenici iz SAD-a i Kanade su predstavili umjetnu inteligenciju koja traži sumnjive uzorke na krivulji elektrokardiograma (EKG) i može otkriti opasne blokade u koronarnim arterijama mnogo pouzdanije čak i od iskusnih kardiologa.
I ovdje vrijedi: što ranije se opasnost prepozna, manji je rizik od pogoršavanja stanja. Tako je, na primjer, relativno bezopasnom rutinskom procedurom moguće ugraditi takozvane stentove – mnogo prije nego što dođe do opasnog začepljenja.
Stent je poput male cjevčice od metala ili plastike koja se kateterom dovodi do suženog područja krvne žile, gdje ga trajno drži otvorenim, odnosno sprječava sužavanje. Rizik od srčanog udara – na tom mjestu – je spriječen. Mnogi pacijenti imaju i po nekoliko stentova.
