Zastupnički dom parlamenta Federacije BiH večeras je izglasao prijedlog zakona o Južnoj interkonekciji odnosno o povezivanju plinskih mreža Hrvatske i BiH no zakon nisu podržali zastupnici iz HDZ BiH jer on sadrži odredbu po kojoj bi projekt trebala realizirati tvrtka BH Gas iz Sarajeva.
Zakon predviđa izgradnju plinovoda od Zagvozda u Hrvatskoj pravcem ka Posušju u BiH odakle bi se račvao prema Kupresu, Bugojnu pa do Travnika odnosno ka Mostaru.
BH Gas iz Sarajeva bio bi operater novog plinovoda na teritoriju BiH dok bi u Hrvatskoj to bio Plinacro.
Izgradnja ovog plinovoda omogućila bi BiH opskrbu plinom preko LNG terminala na Krku čiji su kapaciteti prošireni nakon ruske agresije na Ukrajinu upravo kako bi poslužio kao oslonac za energetsku stabilnost država regije koje su do tada plin kupovale uglavnom iz Rusije.
Isti zakon o Južnoj interkonekciji Zastupnički je dom u prvom čitanju već podržao 2021. no on nikada nije dobio potporu u Domu naroda. Sada ga je “oživio” na prijedlog oporbene Stranke demokratske akcije (SDA) i to po hitnom postupku i uz neke preinake a to su podržale i sve vladajuće stranke osim HDZ-a BiH. Zastupnici iz drugih hrvatskih stranaka bili su suzdržani.
Predsjedatelj kluba zastupnika SDA Mirsad Zaimović kazao je kako su željeli da se ovaj problem napokon riješi jer BiH hitno treba dodatne izvore opskrbe plinom a posebice stoga što su cijene ukapljenog plina sada na tržištu i niže od onog iz Rusije.
“Uz to mislim da smo svi dio zapadnog svijeta koji želi pomoći Ukrajincima”, kazao je Zaimović.
Zastupnik HDZ-a BiH i zamjenik predsjedatelja Zastupničkog doma Mladen Bošković kazao je kako je očevidno da se na ovaj način preglasava jednu stranku koja je dio vladajuće koalicije izrazivši nezadovoljstvo zbog te činjenice, tim prije što je, kako je ustvrdio, entitetska vlada bila blizu kompromisnog rješenja i to bez spominjanja nove plinske tvrtke sa sjedištem u Mostaru. Upozorio je kako to nije način na koji se gradi BiH kao zemlja ravnopravnih naroda i građana. Svi koji misle eliminirati jedan narod preglasavanjem u krivu su, poručio je.
“Propitivat ćemo našu suradnju na svakom sljedećem pitanju, kazao je Bošković i podsjetio kako će zakon trebati i međunarodni sporazum s Hrvatskom pa će se i to “morati dobro razmotriti”.
Zakon usvojen u četvrtak može stupiti na snagu samo ukoliko dobije potporu Doma naroda entitetskog parlamenta gdje se klub Hrvata u kojemu većinu ima HDZ BiH može pozvati na zaštitu vitalnog nacionalnog interesa o kojemu onda odlučuje Ustavni sud Federacije.
Snažan pritisak američkog veleposlanstva
Zakon je prošao u Zastupničkom domu nakon snažnog pritiska američkog veleposlanstva odnosno veleposlanika Michaela Murphyja koji je mjesecima pozivao da se on što prije donese.
Murphy se u jednom trenutku izravno uključio u tijek sjednice Zastupničkog doma kako bi uvjerio zastupnike iz SDP-a da prihvate prijedlog četiri manje hrvatske stranke predvođene HDZ-om 1990. po kojemu bi entitetska vlada morala provesti dubinsku analizu poslovanja BH Gasa i preustroj te tvrtke kako bi onda i Hrvatski narodni sabor (HNS) mogao razmotriti potporu zakonu.
Iz veleposlanstva SAD su i uoči same sjednice Zastupničkog doma pozvali zastupnike da usvoje zakon istaknuvši kako je on od ključnog strateškog značaja a u srijedu su za sve probleme povezane s usvajanjem tog dokumenta oštro i izravno optužili čelnika HDZ BiH Dragana Čovića.
Podsjetili su kako rasprave o zakonu na kojemu su radili američki i bosanskohercegovački eksperti predugo traju a za blokadu su optužili Čovića zbog njegova ranijeg inzistiranja da projekt provodi nova tvrtka čije bi sjedište bilo u Mostaru. Čović je to tražio s obrazloženjem da je sarajevski BH Gas tvrtka pod potpunom kontrolom Bošnjaka a ujedno je opterećena lošim upravljanjem i velikim dugovima.
“Svaki put kada bi stranke sa sjedištem u Federaciji BiH predložile rješenje Čović bi iznio još jednu lažnu tvrdnju kako bi opravdao kontinuiranu opstrukciju. Žalosna je istina da je Čović prestao voditi računa o interesima Hrvata u BiH, ako ikad i jeste, kada je odlučio samovoljno blokirati projekt Južne interkonekcije”, naveli su iz veleposlanstva SAD.
Čović: Južna interkonekcija je strateški interes Hrvata u BiH, odgovorit ćemo
Predsjednik HDZ BiH Dragan Čović odbacio je u četvrtak kritike na njegov račun iz veleposlanstva SAD iz kojega su ga optužili da blokira donošenje zakona kojim bi se povezale plinske mreže njegove zemlje i Hrvatske a istodobno je upozorio kako se taj projekt ne smije rješavati preglasavanjem Hrvata.
“To nije način kako se radi. Mi ne smijemo narušiti daytonske principe. Energetska struktura je vrlo jasno podijeljena u Bosni i Hercegovini, čini jednu sintezu tri sustava”, kazao je Čović novinarima izražavajući žaljenje jer vlada Federacije BiH nije imala snage poduprijeti kompromisno rješenje zakonskih odredbi koje je načelno već bilo usuglašeno među partnerima u vlasti.
Čović je kazao kako će uslijediti “prikladni odgovor” jer nema većeg strateškog interesa za Hrvate u BiH ali i za cijelu državu od ovog plinovoda pa on stoga mora biti izveden na daytonskim načelima koji jamče ravnopravnost naroda.
“Oni (SAD) su naši prijatelji u načelu, ali i prijateljima trebate kazati kad imate strateški interes da stojite iza njega. I ono što je moja odgovornost ja ću iznijeti na svojim leđima i jasno govoriti”, najavio je Čović.
“Implementacija ovog zakona nije moguća bez stopostotnog pozitivnog udjela, mislim na angažman prije svih Republike Hrvatske gdje treba da se izgradi 70-ak kilometara cijevi, a onda i tri kantona u zapadnoj Hercegovini”, rekao je Dragan Mioković, predsjedatelj Zastupničkog doma Parlamenta Federacije BiH.
“Pritisak je ogroman, ja razumijem te ljude. Ne može svatko jednako podnositi te pritiske koji su i medijski i na svaki drugi način i osobni i stranački, politički, ali mi idemo dalje. Ja mislim put kojim se krenulo nije pravi put za BiH, mi moramo kroz institucije BiH donositi najbolje odluke. Ono što je najgore od svega je da neki razmišljaju drugačije, razumijem interes i bošnjačkog naroda i političkih stranaka to je se idealno poklopilo”, rekao je Dragan Čović, predsjednik HDZ-a BiH.
