Kako u bh. javnom prostoru, ako ne ukloniti, a onda barem umanjiti takozvani toksični narativ? Riječ je o netrpeljivosti izraženoj u verbalnom, a počesto i fizičkom nasilju protiv pojedinca ili grupe zbog njegove nacionalne, vjerske, političke ili seksualne opredijeljenosti. Koliko aktivnosti Međukulturnog vijeća, koje okuplja temeljne organizacije kulture u BiH, može pomoći u kreiranju boljih društvenih odnosa, posebno među mladima?
Vrijeme je priznati da je toksični narativ danas izraženiji među mladima nego kod starije populacije. Skandirajući ime Ratka Mladića, mladići u Doboju prije nekoliko dana pokazali su netrpeljivost prema svakome tko ne pripada njihovom svjetonazoru, vjerskom i nacionalnom krugu. I to, nažalost, nije rijetkost u našim sredinama. To što su glasniji i agresivniji – nikako ne znači da drugi vidovi javne diskriminacije nisu podjednako prisutni i opasni.
Uz negativno naslijeđe, situaciju otežava i sve veći broj radikalnih, desničarskih i populističkih pokreta u Europi i susjedstvu.
„Nisu problem BiH, a mi smo ih napravili problemom. Evo, ja se nadam da će ova četiri društva pokušati svim svojim snagama rješavati probleme, da ukažemo svima kako možemo živjeti bolje na ovim prostorima i na koji način možemo bolje razvijati svoju budućnost“, poručuje Nikola Čiča, predsjednik HKD Napredak.
Ohrabruje aktivnost Međukulturnog vijeća u našoj zemlji da kroz niz radionica omogući neposredan razgovor različitih grupa mladih.
„Imali su priliku međusobno razgovarati, razmjenjivati mišljenja i u neposrednom susretu praktično ući u osporavanje onih toksičnih narativa koji jesu svojevrstan teret cjelokupnom bh. društvu“, izjavio je Sanjin Kodrić, predsjednik BZK Preporod.
Predsjednik Upravnog odbora SPKD Prosvjeta Dejan Garić dodaje kako se upravo zbog toga osniva taj podmladak Međukuturnog vijeća – oni bi trebali da, sa svojim narativima i sa svojim idejama, naprave novu energiju i poguraju nas naprijed.
Vladimir Andrle, predsjednik ŽKPHD La Benevolencija, ističe kako mi, kao društvo i kao ljudi, možemo da pokušamo da pomognemo bilo kojoj grupi koje je ugrožena i da se uhvatimo u koštac sa tim narativima.
„Ako pogledamo diskurs i narative kojima su oslikavani Židovi i poruke koje su dobijali – da oni mogu biti politički u cijelosti emancipirani samo ako se odreknu svoje religijske tradicije, taj isti se narativ primjenjuje danas na muslimane. Dakle, dobar musliman je onaj koji nije musliman“, kaže Zilka Spahić-Šiljak, profesorica rodnih znanosti.
Put do spoznaje da kreiranje boljeg mjesta za življenje ne vodi preko diskriminacije drugog i drugačijeg je dug i težak, ali ne i nemoguć, vjeruju u Međukulturnom vijeću BiH
