Čini se da napetosti između središnje vlasti u Sarajevu i vodstva Republike Sprske dostižu vrhunac ili jedan od povijesnih vrhunaca. Milorad Dodik nikad oštrije prijeti raskidom i odvajanjem. Nova neslaganja aktualna su i između vodstva hrvatskog naroda i institucija u Sarajevu. Danas se održava izvanredna sjednica Doma naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, a ključna tačka dnevnog reda bit će Prijedlog zakona o Južnoj interkonekciji.
Milorad Dodik pod pritiskom sudskih procesa
Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik ove godine nije sudjelovao na proslavi zbog zdravstvenih razloga. Dodik se trenutno suočava sa suđenjem zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika međunarodne zajednice Christiana Schmidta. U slučaju osuđujuće presude, Dodik je najavio mogućnost odcjepljenja Republike Srpske.
“Proces protiv mene politički je motiviran. Ponudili su mi oslobađajuću presudu ako prihvatim centralizaciju BiH, što sam odbio”, izjavio je Dodik.
Političke prepreke na europskom putu BiH
Visoki predstavnik Christian Schmidt upozorio je na potrebu za reformama u BiH, posebno u vezi s izbornim procesom i funkcioniranjem državnih institucija. Unatoč kandidatskom statusu za članstvo u Europskoj uniji od 2016. godine, političke nesuglasice i etničke podjele koče napredak zemlje.
Spora realizacija Južne plinske interkonekcije
Jedan od ključnih infrastrukturnih projekata, Južna plinska interkonekcija između BiH i Hrvatske, vrijedan više od 100 milijuna eura, suočava se s političkim preprekama.
Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović inzistira na tome da se uspostavi nova tvrtka Južna plinska interkonekcija sa sjedištem u Mostaru koja bi izgradila i upravljala plinovodom kojim bi se BiH povezala s hrvatskom plinskom mrežom i LNG terminalom.
Cijeli plinski sektor u BiH pod nadzorom je Srba koji kontroliraju uvoz plina u BiH preko Srbije, dok Bošnjaci upravljaju tvrtkom BH Gas. Čović je upozoren s više strana, pogotovo od Amerike, da BH Gas mora biti nositelj projekta.
“Tražimo i dalje taj kompromis kako bi izgledao. Partneri Bošnjaci žele centralizirati sve u Federaciji. To baš neće ići”, poručio je.
Rasprave o budućnosti ovog projekta vode se i u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH.
Ovaj izrazito važan zakon, o kojem se na jedan ili drugi način raspravlja već godinama unazad, sada ovisi od volje delegata u Domu naroda, a za usvajanje istog je potrebna većina od prisutnih članova gornjeg doma Parlamenta FBiH.
Međutim, još se treba preći prepreka potencijalnog pozivanja na povredu vitalnog nacionalnog interesa, u slučaju da se u Klubu Hrvata skupi 16 delegata koji će glasati protiv ovog zakona.
HDZ, koji je od početka protiv ovog prijedloga, ima 13 od potrebnih 16 ruku, a jedina stranka koja im može pomoći je HDZ 1990.
Ova stranka ima tri delegata i ako se njihovi članovi pridruže HDZ-u, proces usvajanja ovog zakona će dodatno biti usporen, iako je teško za očekivati da će nadležna tijela smatrati da je riječ o povredi vitalnog nacionalnog interesa.
