Naslovna Društvo Christian Schmidt donio odluku o povećanju broja delegata u Domu naroda Parlamenta...

Christian Schmidt donio odluku o povećanju broja delegata u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH

138

Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini (BiH) Christian Schmidt donio je odluku o povećanju broja delegata u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH (FBiH), s ciljem poboljšanja funkcionalnosti ovog entiteta i osigura blagovremenu provedbu rezultata izbora održanih jučer.

Odluka o Domu naroda je jedna od nekoliko u “paketu mjera” koje je predstavnik Međunarodne zajednice u BiH Schmidt opisao kao mjere funkcionalnosti koje će spriječiti blokade entiteta FBiH, a donio ih je samo sat vremena nakon zatvaranja biračkih mjesta, u nedjelju 2. listopada.

Suština odluka visokog predstavnika tiče se rokova za formiranje vlasti u Federaciji BiH.

Odluka o Domu naroda FBiH podrazumijeva da svaki od klubova konstitutivnih naroda BiH, Srbi, Hrvati i Bošnjaci, ima po 23 delegata, umjesto dosadašnjih 17.

Delegati u ovom domu federalnog Parlamenta biraju se u kantonalnim skupštinama, dok se zastupnici u Zastupničkom domu FBiH biraju izravno glasovima građana.

Prema Schmidtovoj odluci, svaki konstitutivni narod u svakom kantonu će imati mogućnost da ima barem jednog predstavnika u Domu naroda, ako je izabran u tom kantonu.

Zašto je Schmidt donio odluke?

Schmidt je odluku donio kako se ne bi ponovilo da hrvatski političari u FBiH blokiraju formiranje nove vlasti nakon izbora, tražeći izmjene Izbornog zakona i jačanje zastupljenosti u Domu naroda.

“Ovakvom raspodjelom ispravlja se najizraženija prezastupljenost svakog od tri konstitutivna naroda u kantonima  u kojima živi mali broj pripadnika svakog od tri naroda”, stoji u odluci Ureda visokog predstavnika.

Vlada Federacije posljednji put je formirana 2014. godine, i od prošlih općih izbora 2018. Vlada je u “tehničkom mandatu”.

Paket mjera koje je Schmidt donio na dan izbora sadrži amandmane na Izborni zakon i Ustav Federacije BiH i isključivo se odnosi na postizborno konstituiranje neizravno izabranih tijela.

Paket mjera funkcionalnosti je osma odluka visokog predstavnika BiH otkako je preuzeo mandat, u augustu 2021. godine. Odluke donosi na osnovu Bonskih ovlasti na osnovu kojih ima pravo mijenjati zakone, ustave entiteta ili smijeniti zvaničnike. Visoki predstavnik u BiH je konačan autoritet za tumačenje Daytonskog mirovnog sporazuma.

Ovom mjerom povećava se i broj mjesta u klubu ostalih sa sedam na 11. Ovo je prvi put da i Ostali iz svih kantona mogu biti predstavljeni u Domu naroda Federacije BiH.

Ovim je s dosadašnjih 58 delegata u Domu naroda FBiH, broj povećan na ukupno 80.

Izmjenama vezanim za Dom naroda implementirana je odluka Ustavnog suda Federacije BiH u slučaju Ljubić.

Ovom presudom ukinute su odredbe Izbornog zakona prema kojima se svakom narodu daje jedno izborno mjesto iz svakog od deset kantona, ali i dio koji govori o raspodjeli mandata u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH.

Schmidt je mjerama osigurao i blagovremen izbor delegata za Dom naroda u kantonalnim skupštinama davanjem ovlasti Centralnoj izbornoj komisiji (CIK) da izvrši preraspodjelu mandata iz onih kantona u kojima kantonalne skupštine ne ispune svoju obavezu u zadatom roku.

Odlukom se propisuje i da svaki dom Parlamenta FBiH (Zastupnički i Dom naroda) treba da odbije ili usvoji potrebne zakone u roku od 45 dana nakon njihovog usvajanja u drugom domu.

“Nametnuo sam mjere koje će unaprijediti funkcionalnost institucija u Federaciji BiH. One će omogućiti svim građanima da se njihov glas čuje i osigurati im da ih zaista i predstavljaju oni koje su izabrali”, napisao je Schmidt u pismu.

Dodao je da izmjene koje je uveo “neće utjecati na glasove koje ste dali”.

“Ovo su vaši izbori. One se ne odnose na izravne izbore već na postizborne pregovore o stranačkim koalicijama te uspostavu neizravno izabranih tijela.

Da budem jasan, ovo nije i ne može biti velika reforma Izbornoga zakona koja je još uvijek neophodna i naširoko diskutirana. Snažno preporučujem da se ove dvije stvari promatraju odvojeno. Taj posao tek treba biti obavljen i ja sam spreman uraditi svoj dio kako bih to podržao”, poručio je Schmidt i dodao:

“Moje odluke će pomoći kako bi ova država bila u stanju pripremiti ove razgovore na demokratski način i da daju rezultate.”

Schmidt je naglasio i da se odluke ne tiču presuda Europskog suda za ljudska prava u vezi s izbornim procesom u BiH, odnosno odluka o pravima Ostalih (Sejdić-Finci, Zornić, i druge odluke), jer je to izvan nadležnosti visokog predstavnika.

“Visoki predstavnik nudi svoju pomoć u vidu potpore za parlamentarne inicijative za donošenje ovih amandmana”, navedeno je u odlukama OHR-a.