Iako su se znanstvena dostignuća ove godine našla u sjeni velikih globalnih događaja i tenzija, znanstvena zajednica u 2023. nije mirovala. U medicini su se dogodila velika otkrića – predstavljeni su novi lijekovi i nove metode liječenja. U tom je procesu neizostavna bila i brzo rastuća umjetna inteligencija.
Milijune ljude razveselila je vijest o lijeku koji bi mogao promijeniti život velikom broju bolesnika. U srpnju 2023. godine predstavljena je prekretnica u borbi protiv Alzheimera. U Velikoj Britaniji razvijen je lijek čija antitijela pomažu u ranim fazama bolesti i usporavaju njezin razvoj za 20 posto.
“Ja sam jedna od najsretnijih osoba koju ćete ikad sresti. Svaki se dan osjećam sve bolje i mislim da će ovo biti uspješno. Uvjeren sam da ću se ubrzo vratiti na to kakav sam bio”, rekao je Mike Colley, oboljeli od Alzheimerove bolesti.
Još jedna uspješna priča iz Velike Britanije, u 2023. je prvi put u toj zemlji izveden kompliciran zahvat transplantacije maternice. Operacija je trajala 17 sati.
“Pacijentica je bila izvan sebe od sreće. Bilo je tu mnogo suza i emocija. Donorica je također bila sretna nakon što se probudila iz anestezije. Bio je to velik trenutak za sve nas”, ispričala je Isabel Quiroga, transplantacijska kirurginja.
Nobelova nagrada za medicinu dodijeljena je dvoje znanstvenika koji su dali svoj doprinos razvoju cjepiva protiv COVID-a. Istraživanja znanstvenika Katarin Kaiko i Drewa Weissmana dovela su do razvoja mRNA cjepiva koja su spašavala živote tijekom pandemije.
Brzi razvoj tehnologije pokazuje svoj golemi potencijal i u medicini. Četrdesetogodišnji Nizozemac ponovno može hodati zahvaljujući elektroničkom implantatu u mozgu. Njegove se misli elektroničkim impulsima prenose do nogu i stopala.
“Implantat u mozgu prati što radim s bokovima i na taj način pravim korake”, rekao je Gert-Jan Oskam, pacijent.
Tehnologija uvelike pomaže i onima koji su stradali u ratu. Prema ukrajinskom ministarstvu zdravstva, u prvoj polovini ove godine bez udova je ostalo 15 tisuća Ukrajinaca. Aleksis Čolov izgubio je desnu ruku kao dobrovoljni liječnik u istočnoj Ukrajini. Zahvaljujući novoj bioničkoj ruci nastavio je raditi u zdravstvu.
“Vojnici osjećaju podršku kada dođu k meni na pregled. Osjećaju se kao da su došli i liječniku i ratnom prijatelju, jer smo prošli isti put”, rekao je.
Na unaprjeđivanju bioničkih udova koji prepoznaju signale iz mozga, rade i tvrtke i medicinski instituti u Kini. Uređaj prepoznaje slabe električne impulse iz mišića i živaca, tj njihovu namjeru da se pomaknu. Korisnik na taj način može pomicati bioničku ruku koristeći se – vlastitim umom. Na istom principu funkcioniraju i roboti koji bi u bolnicama u budućnosti mogli hraniti nepokretne pacijente.
