Psiholozi su dugo govorili o “mračnoj trijadi” koja obuhvaća psihopatiju, narcizam i makijavelizam kao tri temeljne negativne ljudske osobine.
No, novija istraživanja pokazuju da je priča složenija i da uključuje i sadizam, egoizam, zlobu i druge mračne sklonosti.
Znanstvenici sada tvrde da iza svih tih osobina leži jedna zajednička, temeljna jezgra tame, raširenija nego što se mislilo. U studiji iz 2018. godine psiholozi iz Njemačke i Danske identificirali su tu pokretačku snagu i nazvali je “D-faktor” ili mračni faktor ličnosti, piše ScienceAlert.
Teorijski okvir za D-faktor temelji se na konceptu takozvanog g-faktora, koji je prije više od stoljeća predložio engleski psiholog Charles Spearman.
On je primijetio da pojedinci koji su postigli dobar rezultat na jednoj vrsti kognitivnog testa u pravilu postižu dobre rezultate i na drugim testovima inteligencije, što je upućivalo na postojanje “općeg faktora inteligencije”.
Istraživači mračnih osobina ličnosti primijenili su sličnu logiku. “Na isti način, mračni aspekti ljudske osobnosti također imaju zajednički nazivnik, što znači da – slično inteligenciji – možemo reći da su svi oni izraz iste temeljne sklonosti”, pojasnio je psiholog Ingo Zettler sa Sveučilišta u Kopenhagenu još 2018. godine.
U nizu od četiri studije s više od 2500 sudionika, Zettler i njegovi kolege mjerili su razine devet različitih mračnih osobina: egoizma, makijavelizma, moralne isključenosti, narcizma, osjećaja privilegiranosti, psihopatije, sadizma, sebičnosti i zlobe.
Sudionici su ocjenjivali svoje slaganje ili neslaganje s nizom izjava poput: “Znam da sam poseban jer mi to svi govore”, “Reći ću bilo što da dobijem ono što želim”, “Teško je uspjeti bez varanja s vremena na vrijeme” i “Bilo bi uzbudljivo nanositi bol ljudima”.
Statistička analiza prikupljenih odgovora pokazala je da se sve te mračne osobine, iako različite, u velikoj mjeri preklapaju. Ta zajednička osnova je upravo D-faktor, koji se kod različitih ljudi manifestira na različite načine.
“Kod neke osobe D-faktor se može očitovati prvenstveno kao narcizam, psihopatija ili neka druga mračna osobina, ili kao njihova kombinacija”, kazao je Zettler. “No, budući da smo mapirali zajednički nazivnik, možemo jednostavno utvrditi da netko ima visok D-faktor. Taj faktor, naime, ukazuje na vjerojatnost da će se osoba upuštati u ponašanja povezana s jednom ili više tih mračnih osobina.”
Longitudinalna studija iz 2021. godine, koja je četiri godine pratila više od 1200 odraslih, pokazala je da je D-faktor najstabilnija mjera ličnosti, postojanija od bilo koje pojedinačne mračne osobine poput narcizma ili psihopatije. To sugerira da je ono što D-faktor mjeri duboko ukorijenjeno u ličnosti.
Najnovije istraživanje, provedeno ove godine na više od 8000 ljudi u Njemačkoj, SAD-u i Danskoj, otkrilo je jasan obrazac u izboru zanimanja. Ljudi s visokim D-faktorom znatno rjeđe rade u profesijama koje uključuju brigu o drugima – poput obrazovanja, zdravstva ili terapije – a takve poslove u pravilu ni ne žele raditi.
Možda najzanimljiviji je rad objavljen prošle godine (2025.) u časopisu PNAS, koji je otkrio da se D-faktor ne razlikuje samo među pojedincima, već i među društvima.
Države i američke savezne države s nepovoljnijim društvenim uvjetima imale su u prosjeku više kolektivne rezultate na mjerilima mračnih osobina. To upućuje na zaključak da, iako je D-faktor stabilna osobna sklonost, okruženje u kojem živimo također oblikuje koliko ćemo mračni postati.
Odaberite boju
Pretražite
Moj profil
Prijavite se
Index Zid
Vijesti
Sport
Magazin
Index Oglasi
Index Recepti
Ostalo
Info
Zaposli se na Indexu
Pošaljite nam vijest
Oglašavanje Kontakt Impressum Uvjeti korištenja
© 2026 Index
PRIJELOMNA VIJEST
Dalić više nije izbornik Hrvatske
Bez reklama
Zid
Vijesti
Oglasi
Cijene
Sport
Magazin
Recepti
Kalendar
Znanstvenici tvrde da su otkrili zajednički korijen svih mračnih osobina ličnosti
Index Vijesti
Zadnja nadopuna: 15:19, 08. srpnja 2026.
Znanstvenici tvrde da su otkrili zajednički korijen svih mračnih osobina ličnosti
AI ilustracija
PSIHOLOZI su dugo govorili o “mračnoj trijadi” koja obuhvaća psihopatiju, narcizam i makijavelizam kao tri temeljne negativne ljudske osobine.
No, novija istraživanja pokazuju da je priča složenija i da uključuje i sadizam, egoizam, zlobu i druge mračne sklonosti.
Znanstvenici sada tvrde da iza svih tih osobina leži jedna zajednička, temeljna jezgra tame, raširenija nego što se mislilo. U studiji iz 2018. godine psiholozi iz Njemačke i Danske identificirali su tu pokretačku snagu i nazvali je “D-faktor” ili mračni faktor ličnosti, piše ScienceAlert.
Zajednički nazivnik mračnih osobina
Teorijski okvir za D-faktor temelji se na konceptu takozvanog g-faktora, koji je prije više od stoljeća predložio engleski psiholog Charles Spearman.
On je primijetio da pojedinci koji su postigli dobar rezultat na jednoj vrsti kognitivnog testa u pravilu postižu dobre rezultate i na drugim testovima inteligencije, što je upućivalo na postojanje “općeg faktora inteligencije”.
Istraživači mračnih osobina ličnosti primijenili su sličnu logiku. “Na isti način, mračni aspekti ljudske osobnosti također imaju zajednički nazivnik, što znači da – slično inteligenciji – možemo reći da su svi oni izraz iste temeljne sklonosti”, pojasnio je psiholog Ingo Zettler sa Sveučilišta u Kopenhagenu još 2018. godine.
Kako se mjeri “mračni faktor”?
U nizu od četiri studije s više od 2500 sudionika, Zettler i njegovi kolege mjerili su razine devet različitih mračnih osobina: egoizma, makijavelizma, moralne isključenosti, narcizma, osjećaja privilegiranosti, psihopatije, sadizma, sebičnosti i zlobe.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Sudionici su ocjenjivali svoje slaganje ili neslaganje s nizom izjava poput: “Znam da sam poseban jer mi to svi govore”, “Reći ću bilo što da dobijem ono što želim”, “Teško je uspjeti bez varanja s vremena na vrijeme” i “Bilo bi uzbudljivo nanositi bol ljudima”.
Statistička analiza prikupljenih odgovora pokazala je da se sve te mračne osobine, iako različite, u velikoj mjeri preklapaju. Ta zajednička osnova je upravo D-faktor, koji se kod različitih ljudi manifestira na različite načine.
“Kod neke osobe D-faktor se može očitovati prvenstveno kao narcizam, psihopatija ili neka druga mračna osobina, ili kao njihova kombinacija”, kazao je Zettler. “No, budući da smo mapirali zajednički nazivnik, možemo jednostavno utvrditi da netko ima visok D-faktor. Taj faktor, naime, ukazuje na vjerojatnost da će se osoba upuštati u ponašanja povezana s jednom ili više tih mračnih osobina.”
Istraživački tim postavio je i internetsku stranicu na kojoj svatko može ispuniti upitnik i izmjeriti vlastiti D-faktor.
Duboko ukorijenjen i postojan
Otkako je D-faktor prvi put identificiran, Zettler i kolege proveli su gotovo desetljeće istražujući njegovu rasprostranjenost, a otkrića postaju sve intrigantnija. Longitudinalna studija iz 2021. godine, koja je četiri godine pratila više od 1200 odraslih, pokazala je da je D-faktor najstabilnija mjera ličnosti, postojanija od bilo koje pojedinačne mračne osobine poput narcizma ili psihopatije. To sugerira da je ono što D-faktor mjeri duboko ukorijenjeno u ličnosti.
Najnovije istraživanje, provedeno ove godine na više od 8000 ljudi u Njemačkoj, SAD-u i Danskoj, otkrilo je jasan obrazac u izboru zanimanja. Ljudi s visokim D-faktorom znatno rjeđe rade u profesijama koje uključuju brigu o drugima – poput obrazovanja, zdravstva ili terapije – a takve poslove u pravilu ni ne žele raditi.
Možda najzanimljiviji je rad objavljen prošle godine (2025.) u časopisu PNAS, koji je otkrio da se D-faktor ne razlikuje samo među pojedincima, već i među društvima.
Države i američke savezne države s nepovoljnijim društvenim uvjetima imale su u prosjeku više kolektivne rezultate na mjerilima mračnih osobina. To upućuje na zaključak da, iako je D-faktor stabilna osobna sklonost, okruženje u kojem živimo također oblikuje koliko ćemo mračni postati.
Praktična primjena saznanja
Osim što pojedinci iz znatiželje mogu provjeriti vlastite sklonosti, ova saznanja mogla bi u budućnosti dovesti do novih spoznaja u psihologiji i terapiji te poboljšati razumijevanje zlonamjernih postupaka.
“To vidimo, primjerice, u slučajevima ekstremnog nasilja ili kršenja pravila, laganja i prijevara u korporativnom ili javnom sektoru”, rekao je Zettler. “U takvim situacijama poznavanje nečijeg D-faktora može biti koristan alat, na primjer, za procjenu vjerojatnosti da će osoba ponoviti kazneno djelo ili se upustiti u druga štetna ponašanja.”
Nalazi su objavljeni u časopisima Psychological Review, Social Psychological and Personality Science, PNAS i Journal of Personnel Psychology.
