Profesor Goran Bandov, stručnjak za međunarodne odnose, međunarodno pravo, diplomaciju te zaštitu ljudskih prava iz Republike Hrvatske rekao je da je Lampedusa simbol ljudske tragedije i dostojanstva migranata, ocijenio da Europa ulazi u novu fazu migracijske politike te poručio kako su odnosi pape Leona XIV. i američkog predsjednika Donalda Trumpa vrlo složeni zbog dubokih razlika oko migracija, socijalnog nauka Crkve i globalnog mira.
Govoreći o Papinoj odluci da među prvim putovanjima posjeti Lampedusu, Bandov je istaknuo kako taj otok predstavlja simbol jedne od najvećih migrantskih tragedija u Europi.
“Lampedusa je simbol ljudske tragedije. U brodolomu 2013. godine više od 360 migranata izgubilo je život, dok ih je 155 spašeno. To je simbol potrage za boljim životom, ali i strašnog gubitka ljudskog dostojanstva”, rekao je.
Naglasio je kako papa Leon XIV. pritom ne zagovara neregularne migracije, nego neprestano upozorava da se prema svakom čovjeku mora postupati dostojanstveno.
“Papa ne govori da bi ljudi trebali nezakonito ulaziti u države, nego stalno naglašava da se ljudsko dostojanstvo ne smije oduzeti”, istaknuo je Bandov.
Bandov smatra da je Europska unija nakon politike otvorenijih vrata iz 2015. godine razvila drukčiji pristup koji je danas sadržan u Europskom paktu o migracijama i azilu.
“U jednom trenutku shvatilo se da se pretjeralo. Danas je naglasak na zaštiti vanjskih granica, bržim postupcima i jasnim pravilima za one koji ne ispunjavaju uvjete za ulazak u Europsku uniju”, rekao je.
Dodao je kako je jedan od ključnih ciljeva novog sustava veća solidarnost među državama članicama.
“Italija, Grčka, Cipar i Španjolska i dalje su pod najvećim pritiskom, a ostale države trebale bi doprinositi zajedničkoj migracijskoj politici prihvatom osoba, financijski, materijalno ili svojim znanjem”, naglasio je.
Na pitanje može li zbog brojnih svjetskih kriznih žarišta ponovno doći do snažnijeg migrantskog vala, Bandov je odgovorio kako je takav scenarij moguć, ali trenutačni podaci pokazuju drukčiji trend.
“Već treću godinu zaredom bilježi se pad broja neregularnih migracija i to mi se čini vrlo jasnim signalom u kojem se smjeru situacija razvija”, rekao je.
Podsjetio je i da su Hrvatska, Bugarska, Austrija i Češka zbog dosadašnjeg doprinosa migracijskoj politici izuzete iz dijela mehanizma europske solidarnosti.
“Europske institucije procijenile su da su te države već dale izniman doprinos te da sada veći teret mogu preuzeti neke druge članice”, kazao je.
Komentirajući činjenicu da prvi američki Papa nije odlučio otići u Sjedinjene Države na obilježavanje 250. obljetnice američke neovisnosti, Bandov je rekao da to treba promatrati u kontekstu njegova složenog odnosa s predsjednikom Donaldom Trumpom.
“Taj je odnos vrlo kompleksan. Papa Sjedinjene Američke Države doživljava kao svoju zemlju i zato mnogim temama pristupa izrazito osobno i emotivno”, rekao je.
Istaknuo je da postoje tri područja u kojima se Papa i Trump jasno razilaze.
“To su socijalni nauk Crkve, odnos prema migrantima i pitanje globalnog mira. U sva tri elementa Papa i predsjednik Trump vrlo se jasno ne slažu, a ponekad u svojim javnim nastupima koriste i riječi koje izlaze iz okvira uobičajenog diplomatskog rječnika”, zaključio je Bandov.
