Ekstremne vrućine, koje pojačava klimatska kriza, ovog ljeta isušuju Europu i produbljuju sušu koja je zahvatila kontinent, pokazuje nova znanstvena analiza. Rekordni toplinski valovi uzrokuju snažno isparavanje vode iz rijeka, jezera, tla i biljaka, piše The Guardian.
Studija je utvrdila da je zbog globalnog zagrijavanja vjerojatnost takvih uvjeta porasla 80 puta u zapadnoj i 40 puta u istočnoj Europi. Onečišćenje fosilnim gorivima povećalo je izglede za isušivanje tla pet puta na zapadu i 11 puta na istoku kontinenta.
Iako se suše tradicionalno povezuju s nedostatkom kiše, a prošla zima u zapadnoj Europi bila je vlažna, znanstvenici ističu da klimatska kriza mijenja definiciju suše. Visoke temperature postale su ključan faktor ovog ljeta. Analiza pokazuje da je današnja suša u zapadnoj Europi klasificirana kao “ekstremna”, a u svijetu bez klimatske krize bila bi tek “umjerena”.
Iako je analiza obuhvatila razdoblje do kraja lipnja, posljedice su već sada ozbiljne. Brojne države uvele su hitna ograničenja potrošnje vode, a u velikom dijelu južne Engleske na snazi je zabrana upotrebe vrtnih crijeva.
Španjolsku i Francusku pustoše smrtonosni šumski požari, a poljoprivreda je teško pogođena jer je tlo među najsušima ikad zabilježenima. Procjenjuje se da će gubici žitarica u Europi dosegnuti devet milijuna tona. Francuska očekuje najlošiju žetvu kukuruza u zadnjih 50 godina, a rumunjski su poljoprivrednici izgubili više od milijun hektara usjeva.
Niski vodostaji rijeka smanjuju proizvodnju hidroenergije i otežavaju plovidbu teretnim brodovima. Razina Rajne kod Lobitha u Nizozemskoj pala je ispod minimuma zabilježenog tijekom ekstremno vrućeg ljeta 1976. Znanstvenici upozoravaju da bi takvi poremećaji mogli dovesti do rasta cijena hrane i energenata, što bi najviše pogodilo kućanstva s niskim primanjima.
Istraživači ističu snažnu vezu između klimatske krize uzrokovane ljudskim djelovanjem i sve suših europskih ljeta. “Sada primjećujemo pojačanu sklonost neuobičajenom isušivanju tla već u proljeće, prije samog početka ljeta”, rekao je dr. Dominik Schumacher sa ciriškog ETH-a.
“To smo sami uzrokovali: s rastom temperatura, atmosfera postaje sve ‘žednija’ i brzo izvlači vlagu iz rijeka, jezera, akumulacija i tla. Topliji zrak doslovno isisava vlagu iz zemlje.” Schumacher je dodao da je suša 2026. stigla dva mjeseca ranije od one koja je pogodila kontinent 2022. godine.
U zapadnoj Europi ove su godine zabilježeni i posebno opasni uvjeti za požare. “Kada sezona počne prilično vlažno, a onda naglo postane iznimno suha, stvoreni su savršeni uvjeti za ekstremne požare jer vegetacija prvo buja, a zatim se pretvara u gorivo”, objasnio je.
Dr. Mariam Zachariah s Imperial Collegea u Londonu, također jedna od autorica studije, izjavila je: “Najviše zabrinjava što se ovakvi uvjeti događaju već pri zagrijavanju od 1,4 °C. Ako globalne emisije podignu temperature na predviđenih 2,8 °C, vjerojatnost ovakvih intenzivnih isparavanja mogla bi se udvostručiti.
Bez brzog i odlučnog smanjenja emisija, Europu čeka budućnost s ponavljajućim, užarenim i sušnim ljetima.” Šef UN-a za klimu Simon Stiell poručio je: “Sve teže suše jasan su znak upozorenja koji ne smijemo zanemariti – naš se planet pregrijava. D
ok god čovječanstvo ne prestane sagorijevati goleme količine ugljena, nafte i plina, ove brutalne suše uzrokovane klimom postajat će sve teže i skuplje, i za kućanstva i za gospodarstva. Rješenja su, međutim, jednako jasna: moramo znatno brže prijeći na obnovljive izvore energije.”
Analiza konzorcija znanstvenika World Weather Attribution (WWA) primijenila je recenzirane metode za procjenu suše u zapadnoj Europi, uključujući Englesku, Francusku, Španjolsku, Portugal i Italiju, za razdoblje od travnja do lipnja.
Budući da istočna Europa trpi manjak oborina već godinu dana, analiza za to područje, koje obuhvaća 15 zemalja od Belgije do Estonije, pokrila je posljednjih 12 mjeseci. Istraživači su usporedili današnje uvjete s onima u svijetu bez globalnog zagrijavanja od 1,4 °C, koristeći meteorološka opažanja i klimatske modele.
Zaključili su da su u obje regije klimatske promjene koje je uzrokovao čovjek znatno pogoršale sušu 2026. godine. Ranija studija WWA pokazala je da je toplinski val krajem lipnja bio najgori zabilježen u Europi i da bi bio nemoguć bez klimatske krize. Procjenjuje se da je zbog visokih temperatura u Europi umrlo oko 20.000 ljudi, od čega oko 2.200 u Engleskoj i Walesu.
Odvojena studija, objavljena u četvrtak, procjenjuje da su izgubljeni radni sati zbog vrućina koštali gospodarstvo Ujedinjenog Kraljevstva više od milijardu funti. Tom Lancaster iz britanske Jedinice za energetsku i klimatsku inteligenciju (ECIU) izjavio je: “Ovogodišnji toplinski valovi šokantan su podsjetnik da klimatske promjene nisu problem budućnosti, nego sadašnjosti.
Pogađaju same temelje našeg načina života, a nema ničeg temeljnijeg od pristupa sigurnim zalihama vode za piće i uzgoj hrane.” Helen Wakeham, voditeljica Nacionalne skupine za sušu u Engleskoj, dodala je: “Suho vrijeme crpi naše zalihe vode, a istovremeno zbog vrućine trošimo više. To je vrlo teška kombinacija.”
