Stranke iz Republike Srpske blokirale su zakonodavne i izvršne institucije na državnom nivou sve do proljeća 2022. godine, što je tijekom tog perioda dovelo do skoro potpunog zastoja u reformskim procesima, upozoreno je u Izvješću Europske komisije o Bosni i Hercegovini. Kako je navedeno, tijekom značajnog dijela perioda izvještavanja Republika Srpska je nastojala preuzeti nadležnosti od države (uključujući oporezivanje, pravosuđe, obranu i sigurnost) i rasformirati državne institucije te je time ugrozila perspektivu zemlje za pristupanje Europskoj uniji navedenu u Mišljenju Komisije.
Poduzeti su neki zakonodavni koraci da se entitet Republika Srpska povuče iz ključnih državnih tijela i da se uspostave paralelna tijela na entitetskom nivou, ali ti zakoni su trenutno stavljeni izvan snage i razmatra ih Ustavni sud. Usprkos intenzivnom posredovanju Europske unije i Sjedinjenih Američkih Država, parlamentarne stranke se nisu mogle dogovoriti o ustavnim i izbornim reformama kako bi Ustav bio u skladu s Europskom konvencijom o ljudskim pravima te se tako ispoštovala presuda Sejdić-Finci i s njom povezane presude. Izmjene i dopune za unaprjeđenje izbornih standarda su odbijene u Parlamentu BiH.
Veliki broj odluka Ustavnog suda još nije u potpunosti proveden, a Vijeće ministara nije poduzelo nijedan korak da se kreira državni program za usvajanje pravne stečevine EU, istaknuto je u Izvješću. Ministarstvo financija i trezora BiH je zbog političke opstrukcije ometalo organizaciju listopadskih izbora u 2022. godini jer je uskratilo neophodna financijska sredstva, napomenuto je. Opći izbori su se održali 2. listopada, a prema preliminarnim nalazima OESS/ODIHR-a izbori su općenito dobro organizirani, ali obilježeni su nepovjerenjem u javne institucije i retorikom zasnovanom na etničkim podjelama. Istog dana je visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Christian Schmidt nametnuo značajne izmjene i dopune na Ustav Federacije BiH i Izborni zakon Bosne i Hercegovine koje su bile usmjerene na rješavanje brojnih pitanja funkcionalnosti i blagovremenog formiranja vlasti. Komisija navodi da nije bilo napretka u osiguravanju povoljnog okruženja za civilno društvo.
Također, navedeno je da su vlasti i stranke Republike Srpske zagovarale neutralnost o pitanju ruske agresije na Ukrajinu, osporavajući usklađivanje BiH sa izjavama EU i ometajući punu implementaciju restriktivnih mjera protiv Rusije. Predsjedništvo BiH je ratificiralo nekoliko međunarodnih sporazuma, uključujući onaj o IPA III, Horizon i Kreativnoj Europi, te odluku o pristupanju Mehanizmu EU za civilnu zaštitu.
Bosna Hercegovina je u ranoj fazi priprema i postigla je ograničen napredak u reformi javne uprave. Napravljeni su pozitivni koraci u oblasti upravljanja javnim financijama. Usvojena je sveobuhvatna i cjelodržavna strategija za upravljanje javnim financijama koja se sada treba provesti, svaki nivo vlasti je počeo sa provedbom strategija, a državne institucije su unaprijedile stručni razvoj dok je FBiH izmijenila svoj upravni postupak. Međutim, nedostatak tijela koje može donositi političke odluke u upravljanju reformama javne uprave i nedostatna provedba akcijskog plana i kapaciteta za promoviranje agende potkopava dobro funkcioniranje javne uprave na svim nivoima vlasti, naglašeno je. Zakoni o državnoj službi nisu međusobno usklađeni, upozorava Komisija, i nisu zasnovani na principima zasluga, dok nadzor nad upravljanjem ljudskim resursima ne omogućava provjeru bilo kakvih nepravilnosti. U skladu sa ključnim prioritetom 14 iz Mišljenja, BiH mora poduzeti ključne korake u reformi javne uprave tako što će osigurati profesionalnu i depolitiziranu državnu službu i imati koordiniran cjelodržavni pristup u kreiranju politika, te istovremeno uspostaviti tijelo koje može donositi političke odluke i upravljati reformom. Komisija navodi da je Bosna Hercegovina u ranoj fazi priprema što se tiče reforme pravosuđa.
Tijekom perioda izvještavanja nije bilo napretka u toj oblasti. Neovisnost i nepristrasnost pravosuđa se nije poboljšala, a izvršne i zakonodavne vlasti nisu usvojile dodatne mjere zaštite. Nedosljednost i preširoke diskrecijske ovlasti i dalje postoje pri primjeni pravila o imenovanju, disciplinskoj odgovornosti, napredovanju u službi i sukobu interesa sudaca i tužitelja. Tijekom perioda izvještavanja, glavni tužitelj Bosne i Hercegovine i glavni tužitelj Republike Srpske smijenjeni su s tih funkcija zbog disciplinskih povreda, ipak Parlament BiH je odbio izmjene Zakona o Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću (VSTV) kojim bi se zaštitio integritet pravosuđa i kreirao kredibilan i rigorozan sustav za provjeru imovinskih kartona nositelja pravosudnih funkcija. Republika Srpska je pokrenula zakonodavnu inicijativu da uspostavi odvojeno sudsko i tužiteljsko vijeće na entitetskom nivou. U slučaju da to bude usvojeno, to bi značilo kršenje pravnog i ustavnog poretka BiH, stoga su potrebne hitne mjere kako bi se vratilo povjerenje građana u pravosuđe i ojačao njegov integritet.
– Nedostatak političke posvećenosti reformi pravosuđa i slabo funkcioniranje pravosudnog sustava nastavlja potkopavati ostvarivanje prava građana i borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala – rečeno je u Izvješću.
Bosna Hercegovina je u ranoj fazi i dostigla je određeni nivo pripremljenosti u sprječavanju i borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala. Tijekom perioda izvještavanja nije bilo napretka u toj oblasti, a Parlament je odbio usvojiti zakon o sukobu interesa. Komisija ističe da bh. politički lideri i pravosudne institucije nisu uspjele iznijeti se s problemom široko rasprostranjene korupcije i aktivno su blokirale napredak, što je dovelo do dugotrajnog zastoja i sve većih znakova političke zarobljenosti. Kontinuirani nedostatak napretka na svim nivoima vlasti povećava rizik od nazadovanja.
Politički lideri i pravosudne institucije moraju hitno ispraviti takvo stanje, ocijenila je Komisija. Iako je tijekom izvještajnog perioda bilo nekih optužnica i presuda vezano za visoku korupciju, ukupni rezultati u oblasti prevencije i suzbijanja korupcije (uključujući onu na visokom nivou) ostaju beznačajni zbog operativne neučinkovitosti i političkog utjecaja. Postoje sustavni nedostaci u operativnoj suradnji između agencija za provođenje zakona u borbi protiv organiziranog kriminala i to zbog neusklađenog krivičnog zakonodavstva, slabe institucionalne suradnje i vrlo ograničene razmjene obavještajnih podataka. Kriminalne organizacije koje su aktivne u BiH iskorištavaju pravne i administrativne nedostatke, a policija je podložna političkim utjecajima, dok su financijske istrage i privremeno oduzimanje imovine također u velikoj mjeri neučinkoviti.
Proaktivni pristup je i dalje ključan u borbi protiv infiltracije kriminogenih grupa u politički, pravni i ekonomski sustav. Kontakt točka za suradnju s Europolom još uvijek nije operativna i provode se tek pripremni koraci. Nema ni sustavne suradnje sa Eurojustom dok Bosna Hercegovina treba nastaviti sa svojim naporima u borbi protiv terorizma i trgovine drogom i unaprijediti svoje kapacitete u te svrhe, ali i usvojiti novi zakon o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma u skladu s pravnom stečevinom EU. Iako u najvećoj mjeri postoji zakonodavni i institucionalni okvir za osnovna prava, ne postoji sveobuhvatni strateški okvir. Usvajanje akcijskih planova za društvenu inkluziju Roma u travnju 2022. godine i prava LGBTIQ osoba u srpnju 2022. godine predstavljaju pozitivne korake u tom smislu, rečeno je. Još uvijek su potrebne značajne reforme kojim bi se osiguralo da svi građani mogu ostvariti svoja politička prava i nediskriminatorno, inkluzivno i kvalitetno obrazovanje za sve, uključujući i napuštanje prakse “dvije škole pod jednim krovom.”
Nije postignut napredak u garantiranju slobode izražavanja i medija tako što bi se novinari zaštitili od prijetnji i nasilja i osigurala financijska održivost javnih emitera. I dalje postoje problemi u pogledu slobode okupljanja, posebno u entitetu Republika Srpska. Bosna Hercegovina je poduzela značajne korake da unaprijedi upravljanje migracijama. Ministarstvo sigurnosti je nastavilo sa svojim naporima da unaprijedi suradnju s lokalnim vlastima i poboljšalo međunarodnu suradnju. Međutim, i dalje su prisutni značajni nedostaci koji narušavaju pružanje neophodne pomoći. Bosna Hercegovina mora hitno usvojiti strategiju i akcijski plan za migracije, unaprijediti napore i osigurati pristup azilu te ojačati upravljanje granicom. Što se tiče ekonomskih kriterija, Bosna Hercegovina je u ranoj fazi uspostavljanja funkcionalne tržišne ekonomije. Nivo suradnje i koordinacije između kreatora ekonomskih politika na državnom nivou i među entitetima još je više oslabio. Kao rezultat toga, unutarnje tržište zemlje je i dalje rascjepkano.
Program ekonomske reforme u zemlji ne sadrži dovoljno kredibilne cjelodržavne mjere kojima se mogu riješiti veliki strukturalni ekonomski problemi. Ovo se odnosi na poslovno okruženje, neformalnu ekonomiju, javna poduzeća, zelenu i digitalnu tranziciju i nezaposlenost.
– Sve u svemu, ekonomski rezultati zemlje su i dalje ispod njenog potencijala jer je kreiranje politika otežano zbog političke pat pozicije, kratkoročne orijentacije i nepostojanja fokusa na političke mjere kako bi se potaknuo rast – rečeno je u Izvješću. Istaknuto je i da Bosna Hercegovina ostaje u ranoj fazi u pogledu sposobnosti suočavanja s konkurentskim pritiskom i tržišnim silama u EU i nije postigla značajan napredak u ovoj oblasti. Kvalitet obrazovanja je ostao na niskom nivou, a nije se poduzelo dovoljno da se unaprijedi transportna i energetska infrastruktura. Trovački i transportni sektor su rasli u smislu njihove relativne ekonomske važnosti kao odgovor na jaku vanjsku potražnju, dok je udio javnog sektora u ekonomiji bio malo manji prema istim mjerilima. Bosna i Hercegovina je u ranoj fazi i dostigla je određeni nivo pripremljenosti u svojoj sposobnosti da preuzme obveze članstva u Europskoj uniji, ali mora značajno unaprijediti usklađivanje s pravnom stečevinom EU i implementirati neophodno zakonodavstvo.
Tijekom perioda izvještavanja ostvaren je ograničen ili nikakav napredak po različitim poglavljima pravne stečevine EU. Bosna i Hercegovina je dostigla određeni nivo pripremljenosti i postigla određeni napredak u oblasti javnih nabavki nakon što je amandmanima usvojenim u kolovozu zakonodavstvo dodatno usklađeno s pravnom stečevinom EU. To predstavlja prvi važan korak u ispunjavanju obveza preuzetih 12. lipnja i doprinosi rješavanju ključnog prioriteta 7. U oblasti statistike postignut je ograničen napredak, u pripremama za sljedeći popis gotovo da nema pomaka, a izrada makroekonomskih statističkih podataka i dalje odstupa od pravne stečevine EU. Određeni napredak je postignut u pogledu unutarnje kontrole javnih financija, pri čemu su oba entiteta usvojila strategije. Potrebni su značajni koraci kako bi se zakonodavni okvir u cijeloj zemlji uskladio s pravnom stečevinom EU o unutarnjem tržištu (slobodno kretanje roba, radnika, usluga i kapitala, zakon o privrednim društvima, intelektualno vlasništvo, politika konkurencije i financijske usluge, zaštita potrošača i zdravlja). Bosna i Hercegovina je u ovom klasteru ostvarila ograničen ili nikakav napredak. Neujednačene procedure i zakoni između entiteta predstavljaju prepreke konkurentnosti i rastu te bi BiH trebala ojačati financijsku stabilnost poboljšanjem koordinacije između svih nadležnih organa i osnivanjem fonda za financijsku stabilnost kao dijela okvira za sanaciju banaka, navedeno je u Izvješću.
– Ovaj klaster je ključan za pripremljenost Bosne i Hercegovine za ispunjavanje zahtjeva jedinstvenog tržišta EU i veoma je važan za ranu integraciju i razvoj Zajedničkog regionalnog tržišta – podvlači Komisija. Bosna i Hercegovina je ostvarila ograničen ili nikakav napredak u većini oblasti koje se tiču konkurentnosti i inkluzivnog rasta (oporezivanje, digitalna transformacija i mediji, socijalna politika i zapošljavanje, poduzetništvo i industrijska politika, znanost i istraživanje, obrazovanje i kultura) te određeni napredak u oblasti carinske unije. Zemlja je nazadovala u drugim oblastima (ekonomska i monetarna politika), gdje je u ranoj fazi ili ima određeni nivo pripremljenosti. Ove oblasti imaju značajne veze s Programom ekonomskih reformi BiH.
Bosna i Hercegovina treba uvesti socio-ekonomske reforme kako bi riješila strukturne slabosti (uključujući nisku konkurentnost i visoku stopu nezaposlenosti) kao i utjecaj pandemije COVID-19. Bosna i Hercegovina je postigla određeni ili ograničeni napredak u klasteru zelene agende i održive povezanosti, u kojem se nalazi u ranoj fazi u pogledu energije, okoliša i klimatskih promjena. Zemlja ima određeni nivo pripremljenosti u oblastima transporta i transeuropskih mreža. Potrebni su daljnji koraci u pogledu reformskih mjera povezivanja i usklađivanja s propisima o Transeuropskoj transportnoj mreži (TEN-T) i Transeuropskim energetskim mrežama (TEN-E).
Zelena tranzicija i održiva povezanost ključni su za ekonomsku integraciju unutar regije i s EU. Potrebno je ubrzati implementaciju Ekonomskog i investicijskog plana i Zelene agende za Zapadni Balkan. Bosna i Hercegovina je u značajnoj mjeri unaprijedila sustav civilne zaštite i pokazala jasnu opredijeljenost u oblasti upravljanja katastrofama; u rujnu 2022. godine zemlja je postala punopravna članica Mehanizma EU za civilnu zaštitu (UCPM). Bosna i Hercegovina nije postigla napredak u oblastima koje se tiču resursa, poljoprivrede i kohezije (poljoprivreda i ruralni razvoj, sigurnost hrane, veterinarska i fitosanitarna politika, ribarstvo te financijske i proračunske odredbe), te se uglavnom nalazi u ranoj fazi pripremljenosti.
– Zemlja mora intenzivirati napore u pravcu izrade i usvajanja cjelodržavne strategije ruralnog razvoja nakon 2021. godine, usklađivanja zakonodavstva o sigurnosti hrane, veterinarskoj i fitosanitarnoj politici te jačanja administrativnih kapaciteta – rečeno je.
Također je potrebno uložiti više napora da se pripremi i usvoji cjelodržavna strategija o ribarstvu i akvakulturi i uskladi prikupljanje podataka. Nadalje, Bosna i Hercegovina bi trebala početi pripremati cjelodržavnu strategiju regionalnog razvoja. Bosna i Hercegovina je dostigla određeni nivo pripremljenosti i postigla određeni napredak u klasteru o vanjskim odnosima, posebno poboljšanjem usklađenosti s vanjskopolitičkim izjavama i restriktivnim mjerama EU, koja je do kraja kolovoza 2022. godine porasla na 81 posto. Država treba provesti dodatne protokole uz Centralnoeuropski sporazum o slobodnoj trgovini (CEFTA) o olakšavanju trgovine i o trgovini i uslugama te brzo usvojiti dodatni protokol o rješavanju sporova. Bosna i Hercegovina je nastavila aktivno sudjelovati u regionalnoj suradnji i održavati dobrosusjedske odnose.
Bosna i Hercegovina je u okviru Instrumenta za pretpristupnu pomoć za razdoblje 2021. – 2027. (IPA III) tijekom 2021. godine dobila 73 milijuna eura za podršku programima u oblasti migracija i upravljanja granicama, izbornog procesa, energetike, transporta, zapošljavanja i socijalne zaštite, kao i privatnom sektoru i regionalnom razvoju. Ovaj prvi skup programa, dopunjen paketom programa koji obuhvataju više zemalja, u značajnoj mjeri doprinosi pokretanju implementacije Ekonomskog i investicijskog plana za Zapadni Balkan i Zelene agende.
– Usvajanje cjelodržavnih sektorskih strategija i dalje ostaje ključni zahtjev kako bi Bosna i Hercegovina u budućnosti mogla u potpunosti koristiti sredstva iza IPA-e – zaključeno je u Izvješću Europske komisije o napretku BiH za 2022. godinu.
