Naslovna Istaknuto Podvodna fotografija privlači sve više ljudi (foto)

Podvodna fotografija privlači sve više ljudi (foto)

90

Podvodna fotografija je veoma zahtjevna, ali sve je više onih koji žele istražiti podvodni svijet. Tu aktivnost promovira Eko ronilačka skupina invalida iz Lukavca koja je proteklog vikenda organizirala Međunarodni kup u podvodnoj fotografiji na jezeru Kop Šićki Brod u Tuzli.

Oko 50 fotografa iz Lukavca, Tuzle, Sarajeva, Sanskog Mosta, Prijedora, Bosanskog Šamca, Bijeljine, Sombora, Novog Sada, Beograda i Bele Crkve, natjecalo se u kategorijama Kompakt i DSLR aparati.

„ Konstantan je dotok vode, nebitno koje je godišnje doba i voda je izuzetno bistra i pogodna za podvodnu fotografiju. Naše aktivnosti, ronjenje, obuke i kursevi, vezani su za ovo jezero. Ono što sve oduševljava goste je bistrina vode. Ronili smo u rijekama i jezerima širom BiH, ali na ovakvu bistru vodu, nismo naišli“, pojasnio je Bilal Šarić iz Eko ronilačke skupine invalida Lukavac.

U pomenutom jezerru fotografi su do sada zabilježili štuke, crne somiće, lipljee, šarane, vodene zmije, bjelouške, ribarice. Međutim, to nije lako, ispričao nam je član žirija natjecanja Adnan Drnda, svjetski priznati podvodni fotograf iz Sarajeva, koji ima bogato iskustvo kada je u pitanju fotografiranje vodene flore i faune. Prvo morate biti ronilac, a potom fotograf te uskladiti te dvije sposobnosti.

„Morate napraviti balans opreznosti i osiguranja kao ronioc i sve one kvalitete koje imate kao fotograf. Gledajući fotografske razlike između podvodne i kopnene fotografije, glavna je upravljanje svjetlošću i bojama. Nakon dva ili tri metra vode, mi gubimo spektar boja. Gubimo crvenu, narandžastu i žutu boju. Sve nam je zeleno i plavo i onda moramo povratiti te boje“, pojašnjava Drnda.

Vraćanje boje, podvodno fotografi postižu vještačkom svjetlošću kontinuriano ili fleševima, odnosno, baterijama i lampama.

„Osim vraćanja boja kakve jesu, moramo raditi balans ambijentalne i vještačke rasvjete. Sva mudrost je upravo u upravljaju svjetlošću“, naglašava on.

Osim ronilačkih sposobnosti, boce sa kisikom, peraja, opreme i specijalnih termo odijela, potrebni su i posebni fotoaparati.

„Kamera Gopro koju koristim je vrlo jednostavna za rukovanje. Ima ručke sa lampama koje su potrebne da osvijetli pod vodom mjesta gdje je mračno. Ona se razlikuje od DSLR aparata koji su složeniji za upotrebu jer se moraju podešavati”, pojašnjava Mirza Tahirović, član Kluba vodenih sportova Sarajevo.

On dodaje da je, prema  procjenama, samo 3 posto u svijetu istraženo područje ispod vode. Možda zato jer je podvodna fotografija zahtjevna disciplina kako smatra Miroslav Dabić, član Društva podvodnih aktivnosti iz Sombora, koji pod vodom fotografira desetak godina.

„Podvodni svijet je jedna nova dimenzija koju malo ljudi poznaje. U Srbiji nije toliko zastupljena podvodna fotografija. Uglavnom se time bave pojedinci u klubovima. U BiH je to drugačije, jer komuniciram sa kolegama. I sve je više i više ljudi koji se time bave i to me raduje. Ima dosta i klubova i ronioca koji se bave podvodnom fotografijom“, ističe Dabić koji je na natjecanju osvojio drugo mjesto u kategorijima DSLR-Riba i DSLR-Ambijent, te treće u kategoriji DSL- Makro.

U kategoriji DSLR aparata u ukupnom plasmanu najbolji je bio Miloš Prelević iz Novog Sada, a u kategoriji Kompakt aparata Jovan Petrovski iz Bele Crkve. U ekipnom plasmanu najuspješni su bili članovi Ronilačkog kluba „Roniti se mora“ Bela Crkva.

 

Nataša Tadić