Berlinski zid je “pao” 9. studenog 1989. godine. Zid je bio 160 kilometara dugačka barijera koja je odvajala Zapadni od Istočnog Berlina i okolnog teritorija Njemačke Demokratske Republike. Sagradila ga je istočnonjemačka vlast, čija je propaganda taj objekt nazvala “Antifašističkim obrambenim zidom”.
Svrha zida je bila onemogućiti bijeg stanovnika iz Istočne u Zapadnu Njemačku. Počeo se graditi 13. kolovoza 1961. godine i više je puta nadograđivan. Bio je oličenje Hladnog rata. Simbol je ideološke i geopolitičke podjele Njemačke i poratne Europe pao je bez nasilja. Bio je to početak rušenja željezne zavjese i ponovnog ujedinjenja Njemačke.
Berlinski zid bio je dug oko 160 km i visok oko 3,5 metra. S istočne strane bio je i brisani prostor, tzv. pojas smrti, gdje su se stražari mogli neometano obračunati s bjeguncima. Istočna i zapadna Njemačka su se ujedinile, počelo je rušenje komunizma u zemljama srednje i istočne Europe. Trideset godina nakon pada Berlinskog zida u svijetu se podižu novi zidovi, a prije trideset godina “ljudi su bili sretni što mogu vidjeti da je moguće srušiti naizgled vječne granice i ujediniti ljude.
Svakog 9. studenog organizira se skromno obilježavanje godišnjice rušenja Berlinskog zida kada se prisutni prisjećaju i onih koji su izgubili živote.
Angela Merkel nazvala je rušenje zida “epskim udarcem tiraniji”.
