Bosna i Hercegovina neslavno proslavlja Međunarodni dan borbe protiv plastičnih vrećica. Naime, svaki građanin ove zemlje u prosjeku proizvede jednu plastičnu vrećicu dnevno, a prema posljednjim istraživanjima više od milijardu malih vrećica koje se u trgovinama nude besplatno, završi u rijekama u BiH.
„Današnji dan je prilika da se građanima i nadležnim institucijama skrene pažnja na ovaj problem. Građani BiH i dalje kupuju plastične vrećice ne shvačajući da nanose veliku štetu ljudskom zdravlju i zdravlju prirode“, kaže za Hrvatski glasnik Džemila Agić, direktorica Centra za ekologiju i energiju Tuzla.
Iako je u javnosti pozitivno odjeknulo donošenje Uredbe o plaćanju plastičnih vrećica, ona se kao takva ne poštuje, jer sa sobom ne nosi ograničenost nošenja plastičnih vrećica.
„Recimo, kada se u Federaciji BiH donijela Uredba o ograničavanju plastičnih vrećica proizvođači su samo prilagodili proizvodnju vrećica kriterijima koji izbjegavaju Uredbu. Tako da, jednostavno smanje broj nutrona, težinu te vrećice, proizvedu ona koja ne potpada pod naplatu i prodaju takve vrećice trgovinama. Jednostavno, i u trgovačkim centrima je konkurencija, jer jedni daju vrećice besplatno, a drugi naplaćuju. Zato je neophodno napraviti kvalitetnu zakonsku regulativu, spriječiti zloupotrebu i uvesti jasno definiranu proizvodnju“, ističe Džemila Agić.
U Federaciji BiH je bila u tijeku i priprema jedne nove Uredbe koja bi ograničila davanje plastičnih vrećica besplatno u apotekama, na štandovima gdje se prodaje voće i povrće. Međutim, proces donošenja takve Uredbe nikada nije zaživio.
Jedna od činjenica koja govori o ekološkoj svijesti građana BiH su rijeke pretrpane plastičnim vrećicama i drveća na kojima one vise.
„To dovoljno govori kakva je situacija kod nas. Mi jednostavno moramo dalje djelovati, jer kada promatramo prostor BiH u kojem postoji legalan odvoz otpada, a to je nešto više od 60 posto, onda znamo da skoro 40 posto domaćinstava svoj otpad odlaže na ilegalna i nedozvoljena mjesta. Kada dođe do obilnih padavina i do poplava onda cijeli taj otpad završi u rijekama“, kaže Agić.
Treba znati i to da plastične vrećice potpadaju pod specifičan otpad i teško ih je reciklirati i odvojiti. Stoga u Centru za ekologiju i energiju Tuzla apeliraju da dođe do zabrane uporabe plastičnih vrećica te savjetuju veću uporabu platnenih cekera. Također, ukoliko bi trgovački lanci povećali cijene vrećica, vjerojatno bi se i dodatno smanjila njihova potrošnja.
„Zato bih ja prije svega pozvala nadležne institucije da naprave zakonsku regulativu kojom će ograničiti nastanak takvog otpada. S druge strane, apeliram na trgovce koji nude takve vrećice da vode računa o tome da se smanji njihova količina. Jer zamislite kada uđete u samo jednu trgovinu pa uzimate malo jednog voća pa drugog, pa jedna vrećica pa druga, pa jedna velika vrećica pa dvije… Zato treba voditi računa da se što manje tih vrećica koristi sve dok zakonska regulativa ne bude promijenjena“, istaknula je Džemila Agić.
Plastične vrećice nanose ogromne štete prirodi i ljudskom zdravlju, a posebno živom svijetu u vodama. Zbog ljudske nesavjesnosti ugrožen je cijeli biodiverzitet. Posljedica toga je da se danas u oceanima nalazi 150 000 000 tona plastičnog otpada, a svake godine u mora dospijeva 4 800 000 do 12 700 000 tona plastike. Plastični otpad uzrokuje ugibanje morskih životinja, propadanje staništa, izloženost kemikalijama iz plastike koje putem prehrambenog lanca ugrožavaju i ljudsko zdravlje.
Maja Nikolić
