Prije nekoliko dana u žiži javnosti našla se fotografija na kojoj maleno dijete sjedi na pločicama ispod stola u kladionici. Fotografija je izazvala brojne komentare pa i povukla sa sobom brojne kritike i pokazala realno stanje našeg društva. Dok se za djecu škole zatvaraju ili im je ograničen pristup obrazovnim ustanovama, u isto vrijeme vrata kladionica im očito ostaju otvorena. Naravno, fotografirati djecu je strogo zabranjeno i nepreporučljivo prema svim međunarodnim konvencijama o pravima djece. Međutim, ova fotografija nosi jednu poruku, pouku ili bolje rečeno opomenu da je vrijeme za paljenje alarma neophodno. Zapravo, fotografija je preslika stanja u kakvom živimo i zašto se ne razvijamo te je sigurno namjera fotografa bila to i prikazati. Fotografija je samo na simboličan i plastičan način pokazala razloge, zašto se trebamo zabrinuti za budućnost, ako nam djeca umjesto na igralištima, parkovima odrastaju u kladionicama. Kao medij, Hrvatski glasnik neće objaviti fotografiju djeteta iz kladionice, jer je ona dostupna na svim društvenim mrežama i bilo koje dijete ne zaslužuje ovakvu “promociju”, kao što ne zaslužuje da odrasta u kockarnicama. Ali ćemo kao medij svakako govoriti o odrastanju djece u BiH.
Na ovu temu razgovarali smo sa profesoricom Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Tuzli Sabinom Alibegović Đonlagić koja svoj rad posvetila upravo mladim ljudima i kvalitetu obrazovanju. Za Hrvatski glasnik, istaknula je da je i ovo jedan od pokazatelja koliko je bosanskohercegovačko društvo materijalno siromašno i duhovno osiromašeno.
„Brz način života, nezaposlenost i siromaštvo i drugi društveni tokovi doprinjeli su pojavi različitih društvenih anomalija. Istraživanja koja su provođena u BiH ukazuju upravo na to da su ovo glavni uzroci koji su doprinjeli povećanju broja građana koji teško žive, koji žive u beznađu i koji očito izlaz iz svoje situacije traže u igri na sreću, što je ujedno i glavni razlog porasta broja ovisnika o kocki. Dobro je poznato da se u doba kriza povećava broj onih koji žele u kockarnicama zaraditi nedostajući novac“, ističe profesorica Alibegović Đonlagić.
Smatra da je sigurno i korona-kriza doprinjela značajnom pogoršanju stanja, jer su mnogi ostali bez posla, mnogima su smanjena primanja, mladi nakon okončanog studija nisu bili u mogućnosti pronaći zaposlenje u ovoj godini. Problemi su se gomilali, a prilike su se smanjivale, dodaje profesorica Sabina Alibegović Đonlagić.
„Prema nekim istraživanjima čak 40% mladih svakodnevno ide u sportkse kladionice, što je zastrašujući podatak. Međutim, općenito je došlo do poremećaja sistema vrijednosti u našem društvu, što je još jedan zabrinjavajući podatak te sve ove anomalije zapravo i nisu iznenađenje. Tome treba dodati da se ovi objekti nalaze u naseljenim područjima, blizu zgrada i igrališta na kojima borave djeca, u blizini škola i drugih institucija, ali isto tako djeca i u svojim kućama od roditelja vide određene navike koje preuzimaju smatrajući ih normalnom pojavom.“
Ono što je još problematično jeste da nema ozbiljnog pristupa ovom problemu zbog čega on i jeste u porastu.
„Stoga ne iznenađuje ono što prikazuje pomenuta slika koja se pojavila na društvenim mrežama gdje majka sa djetetom i kolicima, mladi par ili dvije prijateljice sjede u kladionici igrajući neku od igara na sreću. Ovaj problem se ne adresira kako treba dijelom i zato što su kladionice ujedno i značajni poslodavci, veliki broj, uglavnom, žena radi u kladionicama širom BiH, ali i zato što ova preduzeća imaju prihode od nekoliko stotina miliona KM svake godine i plaćaju određene poreze. Nedostatak političke volje svakako da tu veoma ozbiljnu situaciju dodatno komplicira. No, nisu sami kladionice problem,treba dodati da su poseban problem i online organizatori igara na sreću za kojima interes također raste godinama“, kaže profesorica Alibegović Đonlagić za HG.
Podaci koji nimalo ne ohrabruju, o kojima se svakodnevno govori, a ništa se ne mijenja je da je na tisuće mladih napustilo BiH u potrazi za boljim životom.
Ako dopustimo da mladi koji su ostali u BiH odrastaju u sistemu bez pravih vrijednosti i u sistemu kojim dominira površnost, sticanje imetka bez truda i rada,dakle u društvu površnih ili bolje rečeno obrnutih vrijednosti, upozorava profesorica Alibegović Đonlagić, onda ćemo dobiti nezdravo društvo i dugoročne posljedice koje ćemo teško izliječiti.
„Sasvim je sigurno da finansijski motiv jedan od značajnih uzroka interesa za igre na sreću, želja za brzom zaradom sigurno mlade ljude potiče da se klade. Oni se možda na kratko i osjećaju sretnima, ali zapravo neoprezno i neprimjetno idu ka ovisnosti bez da su toga i svjesni. No, kao što sam istakla, živimo u površnom i poremećenom društvu u kom mladi misle da se može brzo postati bogat, gdje je evidentno da primanja i imovina pjedinaca u našem društvu enormno iskaču iz okvira , ali i u durštvu u kom ne možete platiti potrošacku korpu sa dvije prosječne plate“, istaknula je.
Država bi, kako je to u svim uređenim sustavima, morala zaštiti mlade, posebno djecu, od ove negativne pojave. Da bi se to dogodilo potrebno je prihvatiti da je klađenje veliki društveni problem, a često se o njemu sukobljavaju različite političke opcije, što je potpuno pogrešno.
“Ovo društvo mora ekonomski ojačati, ljudi moraju moći živjeti od svog rada, ali je posebno potrebno zaštiti mlađu populaciju i porodicu i od internet klađenja i kladionica na adekvatan način. Obrazovne institucije trebaju raditi na educiranju mladih o ovoj temi, jer je prevencija jako važna za suzbijanje ove pojave. Velika je odgovornost na nama koji smo u obrazovanju da komuniciramo s mladima i usmjeravamo ih prema pravim vrijednostima”, rekla je na kraju profesorica Sabina Alibegović Đonlagić.
Stoga, investiranje u obrazovanje je najbolji put kako spriječiti pošasti koje uništavaju ovo ioanko napaćeno društvo kojemu niakda ni rane iz nedavne prošlosti nisu zacijelile.
Maja Nikolić
