Naslovna Društvo Nema zdravlja bez mentalnog zdravlja

Nema zdravlja bez mentalnog zdravlja

Svjetski dan mentalnog zdravlja ove godine se pod motom „Mentalno zdravlje u svijetu nejednakosti“. Stručnjaci upozoravaju da se mentalno zdravlje bosanskohercegovačkog društva pogoršalo u pandemiji koronavirusa  te da se institucije ove zemlje trebaju mnogo više posvetiti zdravlju svojih građana.

Uz stigmu i diskriminaciju osoba koje boluju od nekog mentalnog poremećaja, problemi su se produbili u pandemiji, a posebno je postao sve vidljiviji  jaz između bogatih i siromašnih . Mnogi  su ostali bez posla, teška politička situacija, negativne vijesti, samo su neki su od uzroka pogoršanja mentalnog zdravlja ljudi u BiH.

„Ne mogu reći da se brojčano povećao broj pacijenata, ali nam dolaze puno teži slučajevi. Međutim, povećao se broj mladih ljudi koji se javljaju kod nas radi anksioznosti i depresije i puno su teži slučajevi depresije nego prije korone. Teže je raditi i duže se radi”, pojasnio je dr. Zlatko Kalabić, čef Centra za mentalno zdravlje Tuzla.

Korona virus utjecao je na disfunkciju obitelji, na razvoj devijantnih pojava, pojačala se konzumacija psihoaktivnih supstanci, ali i ljudi sve više spas pronalaze u kockanju.

„Ono što je bitno je da imaju ustanove gdje se mogu obratiti, potražiti pomoć, kako za sebe tako i za svoje bližnje. Nažalost, u zadnje vrijeme se sve više porodica javlja s narušenim bračnim odnosima do kojih je došlo zbog gubitka zaposlenja, određenih nestimulativnih dešavanja u našem društvu. Ljudi sada  pribjegavaju stvarima koje nisu društveno prihvatljive. Naš zadatak je da odgovorimo na te izazove”, naglašava Nedim Osmanović, socijalni radnik iz Centra za mentalno zdravlje Tuzla.

Osim pomenutih izazova, jedan od najvećih je povećan broj samoubojstava, posebno mladih osoba. Stoga je Udruženje za uzajamnu pomoć u duševnoj nevolji „Feniks“ Tuzla odlučilo provoditi kampanju „Bezbroj razloga za život“.

„ Živimo u društvu gdje se uporno naglašava lažna heterogenost tri etničke, pseudoetničke grupe. Ono što je stvarnost BiH je stalno saoučavanje sa izazovima siromaštva dok oni koje paradoksalno zovemo političkom elitom i liderima, konstantno se bogate na račun građana BiH. Te nejednakosti, a ne one etničke, temelj su razlika koje uveliko otežavaju rad u unutar sistema zaštite mentalnog zdravlja“, kaže Bojan Šošić, psiholog Udruženja koje ima otvorena vrata za sve one sa psihosocijalnim invaliditetom.

Članovi udruženja “Feniks” koje postoji 22 godine, kao korisnici mentalnih usluga, bore se da izađu u zajednicu i dokažu da su ravnopravni članovi društva kojima je potrebno pružiti priliku.  Posebno se osvrću na nejednakosti u zdravstu.

„U mentalni sektor se ne ulaže kao u druge zdravstvene grane, posebno na psihijatriji. U centrima za mentalno zdravlje su poboljšani uslovi. Međutim, u zdravstvenim psihijatrijskim ustanovama u FBiH ali i RS-u, nisu zadovoljavajući. Ljudi spavaju u velikim spavaonicama, nemaju osobni ormar za higijenu, ustanove su smještene na marginama gradova, još postoje željezni kreveti, nesređena kupatila, pocijepana posteljina“, nabrojao je Vahid Đulović, predsjednik  „ Feniksa“.

Da država mora više ulagati u mentalno zdravlje, smatra i dr. Kalabić koji je podsjetio da BiH izdvaja vrlo malo sredstava za to. Multisektorska suradnja korisničkih udruženja, nevladinog sektora i stručnjaka, u Tuzli se pokazala uspješnom.

Nema zdravlja bez mentalnog zdravlja. To je najbitniji najvažnije naglasiti, jer samo mentalno zdrave osobe mogu funkcionirati doprinositi zajednici u kojoj žive.

Nataša Tadić