Naslovna HKD Napredak Iz tiska izišao Napretkov kalendar za 2022. godinu

Iz tiska izišao Napretkov kalendar za 2022. godinu

136

Iz tiska je ovih dana izašao Napretkov zidni kalendar za 2022. godinu. Tema kalendara su skulpture iz zbirka umjetnina sa svojim stalnim postavom pod nazivom “Majka“ iz Galerije „Majka“, a koja se nalazi u sklopu franjevačkog samostana sv. Ante Padovanskoga na Humcu u Ljubuškom.

Urednik i ovogodišnjeg kalendara je dopredsjednik HKD Napredak Miroslav Landeka, a autor dizajna Igor ŠutaloMons. Tomo Knežević ispisao je katolički imendanski kalendar, te kvatre kao i mjesečeve mijene. Kalendar je formata 33 x 45 cm, na 14 listova, a tisak je uradila tiskara „Suton“.

Naslovnicu kalendara i mjesec siječanj krasi fotografija skulpture „Hercegovka“, kipara Ivana Rendića. Mjesec veljača donosi fotografiju skulpture Ivana Meštrovića „Žena u molitvi“. Mjesec ožujak fotografiju skulpture „ U bijegu“ kipara Antuna Augustinčića, a travanj fotografiju skulpture „Kraljica Majka Katarina Kosača“ kipara Florijana Mićkovića.

Mjesec svibanj upotpunjuje fotografija skulpture „Hercegovka i dijete“ kipara Ilije Bule, a mjesec lipanj fotografija skulpture „Majčina igra“, kipara Ivana Meštrovića.

Mjesec srpanj i kolovoz krase fotografije skulptura „Majčin oprez“ i „Majčina briga“ kipara Juraja Škarpe. Dok fotografija skulpture „Tuga“ istog autora resi mjesec rujan.  Skulptura „Majka“ kipara Krune Bošnjaka nalazi se u kalendaru na mjesecu listopadu. Skulptura „Prelja“ kipara Roberta Frangeša Mihanovića  izabrana je za mjesec studeni, a za mjesec prosinac skulptura „Šokica s kolijevkom“ kipara Vanje Radauša.

Inače, u sklopu franjevačkog samostana sv. Ante Padovanskoga na Humcu u Ljubuškom u Galeriji „Majka“  nalazi se zbirka koja sadrži oko 250 umjetnina, od čega je gotovo 140 skulptura u raznim materijalima, a ostalo su slike, crteži i grafike. U zbirci je zastupljeno četrdesetak kipara i dvadesetak slikara iz Hrvatske i BiH, dva kipara iz Slovenije, te nekoliko kipara i slikara iz Konga. Sve skulpture koje se nalaze na fotografijama kalendara HKD Napredak za 2022. godinu, u kojoj HKD Napredak slavi 120 godina postojanja, su iz galerije „Majka“. Velika zahvala humačkom gvardijanu fra Dariju Dodigu koji nam je omogućio da kroz Napretkov katolički imendanski kalendar široj javnosti predstavimo i promoviramo barem mali dio ove vrijedne zbirke.

A evo što je u predgovoru Kalendaru „Majka“ napisao mag. arheol. Mirko Rašić, v. asist.

„Čovjek, u potpunom neskladu sa ambijentalnim i kulturološkim krajolikom polovice 19. st. u Hercegovini, ponudio je ovom prostoru dimenziju koja i danas nadilazi lokalne okvire. Izgradnja samostana sv. Ante na Humcu tako donosi više od duhovne obnove i zaštite. Unutar kompleksa, zahvaljujući sakupljačkim aktivnostima brojnih franjevaca, vremenom nastaje prvi arheološki Muzej u BiH, osnovan još 1884. godine. Osnivanje ovako značajne institucije donosi potpuno novu kulturološku dimenziju u ovaj skromni kraj i kameno zdanje franjevaca na Humcu. O tome jasno svjedoči i prvi među najzaslužnijima, fra Anđeo Nuić, koji kaže: Nu probudimo se daklen jedanput iz onog drimljenja, pokažimo da i mi onaj viši stupanj kulture svladamo, da i mi iz one tajne knjige prirode, volje Božje čitati uzmognemo. U tom duhu je nastavljen razvoj ove muzeološke institucije koja kroz povijest mijenja nekoliko izložbenih prostora i tako povećava vlastiti kapacitet. Pored ovoga, vrijedi istaknuti samostansku knjižnicu i lapidarij kao prostor za izložbu kamenih spomenika.

Novi iskorak dogodio se osnivanjem zbirke umjetnina sa svojim stalnim postavom pod nazivom Majka. Simbolika ove teme uistinu ima univerzalnu vrijednost, a često je prepoznajemo i kao životni nukleus. Zbog svega navedenog, realizacija ovakvog projekta je predmnijevala specifičan kapacitet umjetnina, na čijem sakupljanju su godinama vrijedno radili osnivači fra Ljudevit Rupčić i fra Viktor Nuić.

Konačno, 2004. godine formiran je stalni postav koji sadrži oko 250 umjetnina, od čega je gotovo 140 skulptura izrađenih od raznih materijala, dok ostalo čine slike, crteži i grafike. Zbirka ima i međunarodnu dimenziju s obzirom da među zastupljenih četrdesetak kipara odnosno dvadesetak slikara iz Hrvatske i BiH, prepoznajemo dva kipara iz Slovenije, ruskog slikara Aleksandra Zvjagina, te nekoliko kipara i slikara iz Konga.

Najveći broj umjetnina datira u period prve polovice 20. stoljeća, kada djeluju hrvatski kipari Ivan Meštrović, Antun Augustinčić, Frano Kršinić, Vanja Radauš i Zlatko Prica. Individualno je najzastupljeniji akademski kipar Juraj Škarpa sa 28 djela, dok iz novijeg vremena opus čine Ante Despot, Velibor Mačukatin, Šime Vulas, Stanko Jančić, Stipe Sikirica, Ante Starčević, Josip Marinović, Ante Orlić, Tomislav Ostoja, Kruno Bošnjak, Kuzma Kovačić, Kažimir Hraste, Jasna Bogdanović, Ante Matkovića, Vene Jerkovića, Marijana Sušca, Ane Kovač, Ante Brkića, Stipe Divkovića, Ilije Bule i Ivana Križanca i dr. Cjelinu galerije “Majka” upotpunjuje zbirka umjetnina brojnih slikara: Gabrijel Jurkić, Božo Drmić, Ana Kovač, Mladen Veža, Josip Bifel, Ana Marija Botteri Peruzović, Vasilije Jordan, Hrvoje Šercar, Josip Botteri Dini, Ivan Lacković Croata, Alma Orlić, Ante Cetin, Vladimir Vrljić Ankin i dr.“