U Skadru u Albaniji, pod svečanim misnim slavljem beatifikacije koje je u katedrali sv. Stjepana predslavio prefekt Dikasterija za kauze svetaca kardinal Marcello Semeraro, blaženim je danas proglašen fra Alojzije Palić, franjevac rodom iz Janjeva koji je ubijen iz mržnje prema vjeri 7. ožujka 1913.
Na misi su uz brojne nad/biskupe koncelebrirali i mons. Tomo Vukšić, nadbiskup metropolit vrhbosanski i apostolski upravitelj Vojnog ordinarijata u BiH te mons. Petar Palić, biskup mostarsko-duvanjski i apostolski upravitelj trebinjsko-mrkanski.
Papa Franjo odobrio je prefektu Dikasterija za kauze svetaca, kardinalu Marcelu Semeraru, 20. lipnja 2024. objavljivanje dekreta o mučeništvu iz mržnje prema vjeri sluge Božjega fra Alojzija Palića.
Kao župnik u Glođanama suprotstavio se nasilnom pokrštavanju muslimana u nekoliko okolnih sela, koje su provodili pravoslavci, navodi se u priopćenju.
Zbog toga je uhićen i nekoliko dana bio pritvoren u zatvoru u Đakovici. Blizu sela Janosha, 7. ožujka 1913. crnogorski vojnici su mu na putu skinuli franjevački habit i ubili ga hitcima iz puške. Tijelo mu je bilo pokopano na mjestu ubojstva. Nakon nekoliko tjedana tijelo je nađeno i preneseno u crkvu u Zjum.
Studij filozofije završio je u Skadru, a Teološke studije u Bologni i Parmi. Doživotne zavjete položio je 1901., a za svećenika je zaređen u Parmi 1902. Nakon završetka studija vratio se na Kosovo i djelovao kao župnik u Bazu i Đakovici. Potom je vršio župničku službu u Peći i Glođanama od 1911. do 1913., u vrijeme Balkanskih ratova.
Postupak za beatifikaciju fra Alojzija počeo je u Skadarskoj biskupiji 10. studenog 2002., zajedno s 40 mučenika ubijenih zbog mržnje prema katoličkoj vjeri od 1913. do 1974. u Albaniji.
Mostarsko-duvanjski biskup i trebinjsko-mrkanski apostolski upravitelj Petar Palić istaknuo je značaj ovog dekreta i zahvalio papi Franji „što je Crkvi i hrvatskome narodu darovao već trojicu blaženika porijeklom iz male zajednice Hrvata na Kosovu, i najnovijeg fra Alojzija, ali i za fra Serafina Kodića Glasnovića i za don Antona Muzića“.
S obzirom na davnu 1913. godinu te usprkos komunističkom režimu i nedaćama toga vremena, svijest o mučeničkoj smrti fra Alojzija Palića uspjela se očuvati u narodu.
Mons. Palić rekao je da se nikad nije mnogo govorilo o mučeništvu fra Serafina, don Antona, ni fra Alojzija.
„Ali i danas postoji rodbina sve trojice Božjih ugodnika, u čijim je obiteljima živjelo – i živi – sjećanje na njihovo stradanje“, poručio je.
Plod ustrajnih molitava
Prisjećajući se djetinjstva, mons. Palić povjerio je da kao dijete nije puno čuo o ovoj trojici mučenika, ali znalo se da je uvijek bilo duhovnih zvanja koja su djelovala u Albaniji i na drugim mjestima, no o kojima se nije smjelo mnogo govoriti.
Padom komunističkog režima i pokretanjem prvih procesa od Skadarske nadbiskupije, počelo se detaljnije govoriti i o svećenicima koji su podnijeli mučeničku smrt.
„Počelo se govoriti o tome, i ponovno se nekako vratio kult, odnosno, među vjernike je ušla svijest da bismo jednoga dana mogli imati blaženike, pa da se i mole za njihov zagovor“, rekao je mons. Palić, dodavši da se to posebno čini ondje gdje je prisutna vjernička zajednica Janjevaca i Letničana.
Grob novog blaženika nalazi se u župi Zjum na Kosovu, a na samom spomeniku ime blaženika napisano je na albanskom jeziku: pater Luigi Palaj, dok su u dekretu o mučeništvu ime i prezime blaženika napisani na hrvatskom jeziku.
„Sveta Stolica prepoznala je njegov identitet, ali i da se i on sam borio sačuvati identitet Albanaca među kojima je djelovao“, zaključio je biskup Palić.
