BUDUĆNOST američke agencije koja distribuira pomoć u inozemstvu dovedena je u pitanje, a Trumpova administracija planira je spojiti s Ministarstvom vanjskih poslova SAD-a.

Američka agencija za međunarodni razvoj (USAID) nastavit će funkcionirati kao podružnica State Departmenta, ali plan uključuje značajno smanjenje njezinih sredstava i radne snage, javlja CBS News.

Jučer je državni tajnik Marco Rubio optužio vodstvo USAID-a za “neposlušnost” i rekao da je agencija privremeno pod njegovim vodstvom. Američki predsjednik Donald Trump i jedan od njegovih glavnih savjetnika, milijarder Elon Musk, oštro su kritizirali agenciju.

Gašenje agencije moglo bi imati dubok utjecaj na humanitarne programe diljem svijeta.

Što je USAID i čime se bavi?

Američka agencija za međunarodni razvoj (USAID) osnovana je ranih 1960-ih kako bi uime američke vlade upravljala programima humanitarne pomoći diljem svijeta.

Zapošljava oko 10.000 ljudi, od kojih dvije trećine radi u inozemstvu. Ima baze u više od 60 zemalja i radi u desecima drugih. No većinu posla na terenu obavljaju druge organizacije koje angažira i financira USAID.

Spektar aktivnosti koje poduzima je širok. Na primjer, ne samo da USAID osigurava hranu u zemljama u kojima ljudi gladuju, također upravlja svjetskim “zlatnim standardom” za otkrivanje gladi, koji koristi analizu podataka kako bi pokušao predvidjeti gdje se pojavljuju nestašice hrane.

Velik dio proračuna USAID-a troši se na zdravstvene programe, kao što je cijepljenje protiv dječje paralize u zemljama u kojima bolest još uvijek kruži i zaustavljanje širenja virusa koji mogu izazvati pandemiju.

Koliko USAID košta američku vladu?

Prema vladinim podacima, SAD je potrošio 68 milijardi dolara (66 milijardi eura) na međunarodnu pomoć 2023. godine.

Taj je iznos raspoređen na nekoliko odjela i agencija, ali USAID-ov proračun čini više od polovice toga s oko 39 milijardi eura.

Velika većina tog novca troši se u Aziji, podsaharskoj Africi i Europi – prvenstveno na humanitarne napore u Ukrajini.

Zašto Donald Trump i Elon Musk žele mijenjati USAID?

Trump je dugogodišnji kritičar inozemne potrošnje i rekao je da ona ne predstavlja vrijednost za novac za američke porezne obveznike. Posebno je oštro kritizirao USAID, opisujući visoke dužnosnike agencije kao “radikalne luđake”.

CNN piše da bi ukidanje agencije vjerojatno imalo podršku javnosti. Ankete javnog mnijenja već dugo pokazuju da su američki glasači za smanjenje inozemne pomoći. Podaci iz anketa još od 1970-ih ukazuju na široku potporu smanjenju pomoći za inozemstvo.

Jedan od prvih Trumpovih poteza nakon povratka na dužnost bilo je potpisivanje izvršne naredbe kojom se pauzira gotovo sva međunarodna potrošnja na 90 dana dok se ne provede revizija.

State Department je tada izdao dopis kojim je zaustavljena velika većina rada na terenu. Kasnije su izdana izuzeća za humanitarne programe, ali ta je objava uzrokovala opsežne poremećaje usluga.

Programi, uključujući one koji osiguravaju lijekove najsiromašnijima na svijetu i omogućuju pristup čistoj vodi, morali su biti prekinuti preko noći. Jedan humanitarni radnik rekao je za BBC da je stanka bila “kao potres u cijelom sektoru”.

Napetosti između Bijele kuće i USAID-a eskalirale su tijekom vikenda kada je dužnosnicima koji rade za Elona Muska – koje je Trump zadužio da utvrde smanjenje potrošnje u saveznom proračunu – navodno uskraćen pristup zaštićenim financijskim podacima u sjedištu USAID-a. Prema izvješćima, dvojica visokih dužnosnika nakon toga su poslana na dopust.

Jučer je Musk na X-u rekao: “Što se tiče USAID-a, detaljno sam to pregledao s predsjednikom i on se složio da bismo to trebali ugasiti.”

Web-stranica USAID-a nije dostupna, a zaposlenicima je rečeno da jučer ostanu kod kuće.

Kasnije tog dana je državni tajnik Marco Rubio optužio vodstvo USAID-a za “neposlušnost”. Dodao je da će se “puno funkcija” koje agencija obavlja nastaviti, ali da potrošnja “mora biti usklađena s nacionalnim interesom”.

Može li Donald Trump zatvoriti USAID?

Iako je jasno da Bijela kuća ima značajan utjecaj na USAID, ta je moć teoretski ograničena. USAID je nastao nakon što je Kongres 1961. usvojio Zakon o stranoj pomoći. Taj je zakon nalagao osnivanje vladine agencije koja bi imala zadatak upravljati inozemnom potrošnjom.

Ubrzo nakon toga, tadašnji predsjednik John F. Kennedy je izvršnom naredbom osnovao USAID. Još jedan zakon donesen je 1998. godine, koji je potvrdio status USAID-a kao samostalne izvršne agencije.

Ukratko, to znači da Trump ne može nužno jednostavno ukinuti USAID potpisivanjem izvršne naredbe, a svaki pokušaj da to učini gotovo bi se sigurno suočio sa snažnim izazovima na sudovima i Kongresu.

Potpuno zatvaranje USAID-a vjerojatno bi zahtijevalo akt Kongresa – gdje Trumpova Republikanska stranka ima tanku većinu u oba doma. Jedna od opcija koju navodno razmatra Trumpova administracija zapravo je da USAID postane podružnica State Departmenta, umjesto da bude samostalna vladina agencija.

Kakav bi bio učinak gašenja USAID-a?

S obzirom na neproporcionalnu količinu financiranja koja dolazi iz SAD-a, bilo kakve promjene u načinu na koji se taj novac troši nesumnjivo će se osjetiti u cijelom svijetu.

Nakon što je objavljeno 90-dnevno zamrzavanje potrošnje u inozemstvu, državni tajnik Marco Rubio rekao je da “svaki dolar” mora biti “opravdan” dokazima da čini SAD sigurnijim, jačim i prosperitetnijim.

Političari Demokratske stranke nazvali su te poteze nezakonitima i rekli da bi ugrozili nacionalnu sigurnost, pozivajući se na izvješća da su zatvorski čuvari u Siriji, koji su bili zaduženi za čuvanje tisuća boraca Islamske države, umalo napustili posao kada je američko financiranje privremeno prekinuto.

Trump je jasno dao do znanja da želi da inozemna potrošnja bude usko usklađena s njegovim pristupom “Amerika na prvom mjestu”, a sektor međunarodnog razvoja spreman je za nove šokove.

Također postoje pitanja o tome koliko će SAD potrošiti u inozemstvu u nadolazećim godinama, dok Musk pokušava značajno smanjiti isplate iz državnog proračuna.