Naslovna Društvo BiH – zemlja staraca u poljoprivredi: Šljivu ove godine nije imao...

BiH – zemlja staraca u poljoprivredi: Šljivu ove godine nije imao tko obrati

83

Ova godina biće zapamćena po dobrom urodu, prije svega voćarskih kultura dilje Bosne i Hercegovine, posebice šljive, koja je ponovnno bila tražena na tržištu zapadnoeuropskih zemalja. No ponovo su problemi druge prirodi utjecali da poljoprivrednici ne mogu zaraditi onoliko koliko to pokriva rodna godina. Osim ustaljenih problema oko izvoza, prije svega na granicama, ove godine je u prvi plan iskočio novi problem, a to je nedostatak radne snage u poljoprivredi, posebice berača, pa je tako dosta voća ostalo neiskorišteno.

Suad Selimović, voditelj Sektora za poljoprivredu i prehrambenu industriju u Kantonalnoj privrednoj komori Tuzla kaže da smo postali zemlja staraca u poljoprivredi i da imanja uglavnom napuštaju mladi ljudi, pa njihove roditelje, koji su već u poodmaklim godinama nema tko naslijediti odnosno nastaviti održavati tradiciju bavljenja poljoprivredom u obitelji.

Koliko je situacija ozbiljna posebno u sektoru voćarstva, gdje se većina proizvođača suočava sa problemom berača potvrđuje i primjer Proizvodno marketinške agencije Voće i povrće – PMA VIP Gradačac. Nejra Taletović kaže da ni povećanje dnevnica nije riješilo taj problem ove godine.

“Bilo je dosta borbe u tom segmentu, čak smo i svoje ukućane vodili da beru sa nama. Dnevnice su bile povećane, imali su i topli obrok i prijevoz plaćen,sve smo učinili samo da imamo berače, no malo ko je bio zainteresiran”.

Dnevnice beračima kretale su se od 60 do 100 KM, ali ni to nije pomoglo da se nađe dovoljno radne snage. U izrazito voćarskom kraju Koraju su zadnjih godina naviknuti na taj problem i već su počeli tražiti rješenja, kako voće ne bi propadalo. Nažalost, najčešće je ono da se umanji proizvodnja, ističe Zijad Smajić iz poljoprivredne zadruge Agrokoraj.

“Berača jednostavno nema tako da se sada to svodi na porodični biznis, jer se sa ovom radnom snagom jednostavno ne može stići i zbog toga ne vrijedi više investirati u poljoprivrednu proizvodnju”, kaže nam Smajić.

Jedan od razloga zbog čega se Nahdet Sulejmen iz opće poljoprivredne zadruge Tarevci odlučio više posvetiti proizvodnji jagoda iz saksije, na supstratu, je i problem radne snage. Zahvaljujući ovoj tehnologiji tijekom cijele godine može imati uposlene radnike. Trenutačno ih ima troje, uz planirani angažman za još tri radnika. No, kako ističe njemu sada trebaju stručni ljudi, što je također jako teško naći na našem tržištu rada.

“Imamo problem radne snage. Omladina ode. A što se tiče jagode, meni tu više trebaju stručni ljudi, jer ova vrsta proizvodnje to zahtjeva. Ali, nema ni njih dovoljno. Teško je dovesti nekoga s ulice da radi ovaj posao ako ne zna. Jagoda je jako zahtjevna. Zbog toga najviše radimo ja i moja supruga. Od 24 sata, mojih je 18 radnih sati dnevno”.

Svjesni ovog problema, Poljoprivredna zadruga Gračanka i posluje po sustavu  koji teško može biti ovisan o radnoj snazi, s obzirom da sklapaju ugovore uglavnom sa sitnim gazdinstvima, kooperantima koji proizvode manje količine povrtlarskih kultura na obiteljskim imanjima, ističe direktor zadruge, Refik Ahmuljić.

“Mi naše farmere savjetujemo da obrađuju površinu koja se u porodici može obraditi, odnosno da ne ovise o angažmanu dodatnih radnika. Ako ima dva radno sposobna čovjeka, idemo sa pola duluma, ako imaju tri, onda dulum i više.

Stručnjaci predviđaju da bi ovaj problem mogao biti još izraženiji naredne godine i upozoravaju da se već sada trebaju tražiti rješenja, kako se ne bi osjetile posljedice masovnog odlaska radne snage, posebice u sektoru poljoprivrede.

Voditelj  za poljoprivredu i prehrambenu industriju u Kantonalnoj privrednoj komori Tuzla, magistar agroekonomije Suad Selimović nudi neka od rješenja ovog problema.

“Ovdje ćemo morati ići u pravcu traženja tehničkih rješenja neke mehanizovane berbe ili tresača koji mogu sakupiti šljivu na vibrirajućim podlogama, gdje neće biti oštećenja. Ili na kraju ono što ostaje a što je sve češće priča ili opcija uvoza fizičke radne snage, koja će raditi na berbi šljive”.

Bosnu i Hercegovinu je samo u prošloj godini napustilo 170 tisuća ljudi. Uglavnom je to mlado, radno sposobno stanovništvo, nerijetko i oni koji su napustili svoja imanja, farme i oni koji su za njih radili, s obzirom da ne odlaze samo visokoobrazovani i stručni ljudi. To je glavni razlog zašto više nemamo radne snage u poljoprivredi i zašto bi, ako se ne nađe neko rješenje, već u narednoj godini trećina uroda u voćarstvu mogla propasti.

Mirel Čeliković