Međunarodni znanstveni skup „Posljedice nestanka Bosanskoga Kraljevstva“, počeo je s radom u prepunom amfiteatru Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru danas 24. listopada 2024. godine.
HKD Napredak – Institut za kulturu i tradiciju Hrvata u BiH organizator je skupa, a suorganizatori su Filozofski fakultet Sveučilišta u Mostaru, Instituta za istraživanje migracija u Zagrebu i Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu, dok je HAZU BiH pokrovitelj ovog važnog međunarodnog znanstvenog skupa.
Ova konferencija ima za cilj ne samo obilježiti život i naslijeđe kraljice Katarine, već i raspravljati o jednom od najvažnijih trenutaka u povijesti našeg prostora te istražiti dalekosežne posljedice nestanka Bosanskog kraljevstva, koje je označilo kraj srednjovjekovne Bosne i početak nove, dramatične epohe.
Teme ove konferencije nisu samo povijesna analiza, već prilika da se razmjene duboke i dalekosežne promjene koje su oblikovale sadašnju Bosnu i Hercegovinu i cijelu regiju. Kada je Bosansko kraljevstvo palo pod Osmanlije 1463. godine, to nije bio samo kraj jedne države – to je bio kraj jedne epohe. Kraljica Katarina, posljednja bosanska kraljica, simbolizirala je taj tragični prijelaz između kršćanske srednjovjekovne Bosne i nove stvarnosti osmanske vlasti.
Njezin odlazak u izgnanstvo i neumorna borba za obnovu kraljevstva odražavaju političku borbu jednog naroda suočenog s iznimno teškim izazovima. Kraljica Katarina nije bila samo svjedok propasti Bosne, već i simbol otpora, dostojanstva i nade. Njezina smrt 1478. godine u Rimu označila je kraj političkih ambicija bosanske kraljevske obitelji, ali njezin legat i dalje živi u našem kolektivnom sjećanju.
“Teme o kojima ćemo raspravljati na ovoj konferenciji ključne su za oblikovanje našeg razumijevanja Bosne i Hercegovine, njezine prošlosti, sadašnjosti, pa možda i budućnosti. Bosna i Hercegovina, kao zemlja bogate povijesti i složene kulturne baštine, prošla je kroz mnoge preobrazbe. Poseban trenutak koji je oblikovao njezin razvoj, a koji se i danas snažno osjeća, jest pad srednjovjekovne bosanske države 1463. godine. To je bio trenutak kada je jedna neovisna i specifična politička zajednica pala pod osmansku vlast, što je donijelo niz promjena koje i danas ostavljaju trag na svakodnevni život njenih stanovnika”, rekao je predsjednik HKD Napredak dr. sc. Nikola Čiča te dodao da i danas, kroz prizmu modernih društvenih i političkih zbivanja u BiH možemo vidjeti kako su ti događaji iz daleke prošlosti stvorili temelje za našu današnju složenu stvarnost.
Ovaj pad nije bio samo kraj jedne države, već i početak novog razdoblja oblikovanog kulturnim, vjerskim i etničkim previranjima, što je rezultiralo raznolikom, ali često podijeljenom zajednicom.
“Multietničnost, multikonfesionalnost i pitanje identiteta, koje danas dominiraju društvenim i političkim diskursom u BiH, imaju svoje korijene upravo u tom povijesnom trenutku. Dolazak Osmanlija, uspostava islamske vjere uz već prisutne kršćanske zajednice, i stoljeća suživota i sukoba, stvorili su jedinstvenu, ali i osjetljivu ravnotežu među različitim skupinama”, istaknuo je Nikola Čiča.
Akademik Mladen Bevanda, HAZU
Političke posljedice pada Bosanskog kraljevstva osjetile su se širom ovog dijela Europe. Osmanlije su širenjem na bosanske prostore učvrstile svoju dominaciju, dodatno oslabljujući moć okolnih kršćanskih država. Srednjovjekovna Bosna, koja je stoljećima bila tampon zona između Istoka i Zapada, postala je dio velikog Osmanskog Carstva, što je dovelo do značajnih kulturnih, religijskih i društvenih promjena.
“Ono što je za nas danas važno jest razumjeti kako ti događaji iz prošlosti i dalje oblikuju naš identitet, našu politiku i naš odnos prema prošlosti. Da bismo razumjeli tko smo i kamo idemo, moramo se vratiti korijenima i analizirati prekretnice poput ove. Političke institucije, upravni sustavi i geopolitički položaj koji su se oblikovali kroz povijest također su izravni nasljednici tog razdoblja. Današnja Bosna i Hercegovina, sa svojim složenim ustavnim uređenjem i entitetskim podjelama, odražava tu dugačku povijesnu borbu za autonomiju, identitet i ravnotežu moći.”
Dražen Barbarić, dekan Filozofskog fakulteta Sveučilišta Mostar
Pad Bosanskog kraljevstva nije bio samo lokalni događaj, već dio šireg europskog i globalnog procesa promjena. Kulturne, religijske i političke posljedice tog događaja oblikovale su sudbine mnogih naroda, a Bosna je ostala ključni most između različitih civilizacija.
“Danas, više od pet stoljeća nakon tih događaja, pozvani smo izvući pouke iz prošlosti kako bismo gradili bolju budućnost za sve narode na ovim prostorima. Naš zadatak danas nije samo proučiti prošlost, već i razumjeti kako ona oblikuje naše današnje društvene i političke izazove. Želim da svi razmislimo o tome kako povijest Bosne i Hercegovine, a posebno pad srednjovjekovne Bosne, utječe na naše današnje društvo te kako možemo graditi bolju i stabilniju budućnost u svjetlu tih povijesnih spoznaja”, istaknuo je predsjednik Čiča te poručio:
“Kraljica Katarina ostaje simbol dostojanstva, hrabrosti i nepokolebljive vjere u bolju budućnost, a njezin nas legat i danas nadahnjuje. U duhu tog promišljanja, neka nam prošlost bude svjetlo u razumijevanju budućnosti.”
