Piše: dr. Blanka Đulabić
Kardiovaskularne bolesti su na listi “top tri” najučestalijih bolesti sa smrtnim ishodom, od toga je infarkt miokarda (srčani udar/srčana kap), skupa sa aterosklerozom, hipertenzijom (povišenim tlakom) zauzeo visoku poziciju.
Mnogi od nas u svome bližem okruženju poznamo ili pak u obitelji imamo osobe koje su oboljele od neke od kardiovaskularnih bolesti. Neki ljudi ozbiljno shvaćaju stanje svoga organizma te, u suradnji sa svojim liječnikom, na adekvatan način primjenjuje preporuke istoga. S druge strane, postoji i jako veliki broj, pa, usudila bih se kazati manje odgovornih ljudi u svezi sa vlastitim zdravljem, koji po vlastitu nahođenju izbjegavaju ili prolongiraju pravovremeni odlazak liječniku zbog određenih tegoba koje ih muče ili čak uporabu lijekova preporučenih od strane istoga.
Zadatak medicinskih profesionalaca je, svakako, upoznati što veći broj ljudi sa procesima koji mogu dovesti do oštećenja našega zdravlja, u ovom slučaju konkretno zdravlja vlastitoga srca. Srce je, ipak, samo jedno i ponekad, nažalost, može biti prekasno za bilo kakvo interveniranje.
Srce neprekidno radi od petog tjedna začeća pa do našega posljednjega udaha. To je jedna crpka koja svojim konstantnim, ritmičnim kontrakcijama donosi kisik i hranjive materije do svih ćelija našega tijela (krvnožilni sustav). Ako srce zamislimo kao crpku koja putem cijevi (krvni sudovi) doprema krv, onda su nam jasne dvije stvari:
- srce mora imati dovoljno snage da potiskuje krv kroz taj cijevni sustav i
- cijevi bi, po mogućstvu, trebale biti dovoljno široke i dovoljno glatke kako bi se osigurao brz protok krvi kroz iste.
U slučaju, npr. gojaznosti, dolazi do stvaranja velikih količina LDL-holesterola (u narodu poznat kao „loši holesterol“) koji se taloži u stijenci naših krvnih žila te time postaju sužene (ateroskleroza). Srce onda mora uložiti veće napore da bi protisnulo krv kroz takve, sužene sudove, budući da otpor u njima raste (sjetite se što se dogodi sa crijevom kroz koje protiče voda kada stavimo prst na njegov otvor). Suženje krvnih žila i otpor koji se pruža srcu dovodi i do povišenja krvnoga tlaka, a sve ove reakcije, ukoliko se na vrijeme ne prepoznaju i ne tretiraju, u konačnici dovode do slabljenja našega srčanoga mišića.
Kao što srce ishranjuje druge ograne, ne zaboravimo da i ono samo treba „hranu“ da bi preživjelo. Srce se „hrani“ koronarnim (srčanim) krvnim sudovima (arteriae coronariae cordis). Ukoliko dođe do nakupljanja masnih plakova u koronarnim sudovima, sasvim vjerojatno će, kroz izvjesno vrijeme bez adekvatnoga zbrinjavanja doći i do infarkta miokarda kao posljedice nedovoljnoga dopremanja kisika i hranjivih materija do samoga srca.
Iz svega navedenoga, jasno je da je zdrava ishrana, redovna fizička aktivnost, reguliranje BMI-indeksa jedan od koraka prevencije srčane bolesti. O samoj fizičkoj aktivnosti te ishrani ćemo raspraviti u nekom od narednih članaka. Ono na što trenutno želim staviti naglasak jeste važnost i redovitih kontrolnih pregleda kojima možemo otkriti nepravilnosti na koje možemo uticati i promjenom stila života, ali i lijekovima koje nam naš liječnik preporuča. Jako je važno redovito uzimati lijekove za snižavanje povišenoga tlaka jer dugoročna patnja srčane crpke dovodi do zadebljanja srčanoga mišića (hipertrofija, uvećano srce) koje kasnije jako oslabi i izgubi mogućnost kontrahiranja (srčano zatajenje).
U koncu bih se osvrnula na neke od simptoma koji mogu ukazivati na akutni infarkt miokarda. U slučaju da uočite ove simptome, te da oni traju i ne prestaju, obratite se Vašem liječniku ili uputite osobu iz obitelji koja se žali na iste da što prije učini isto:
- bol u predjelu prsa – obično sa lijeve strane, mada nije pravilo. Može da se širi u lijevu stranu vrata, lijevu stranu donje vilice, lijevu ruku, palac malog prsta lijeve ruke.
- bol u predjelu stomaka, želuca – donji zid srca naliježe na dijafragmu te infarkt donjeg zida miokarda može imitirati tegobe koje se javljaju kod bolesti želuca.
- nagon na povraćanje, povraćanje, žgaravica – također zbog iritacije dijafragme.
- zaduha, otežano disanje, gubitak daha.
- slabost, malaksalost, glavobolja.
