Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) svake godine 31. svibnja slavi kao Svjetski dan bez duhana, a cilj mu je podići svijest o rizicima upotrebe duhana i kako svijet možemo osloboditi duhana.
Ove godine, odlukom Svjetske zdravstvene organizacije pod sloganom “Odluka o prestanku pušenja”, Svjetski dan bez duhana želi podržati 100 milijuna ljudi širom svijeta u njihovim pokušajima da napuste duhan kroz razne inicijative i digitalna rješenja.
Diljem svijeta oko 780 milijuna ljudi kaže da želi prestati, ali samo 30 posto njih ima pristup alatima koji im mogu pomoći da prevladaju i fizičku i mentalnu ovisnost o duhanu. Zajedno s partnerima, WHO će ljudima pružiti alate i resurse potrebne za uspješan pokušaj odvikavanja od pušenja.
Među deset savjeta za samopomoć u prestanku pušenja, stručnjaci navode: napravite plan za prestanak pušenja, razmišljajte pozitivno, prepoznajte situacije u kojima žudite za cigaretom i izbjegavajte ih, razmislite o prehrani, promijenite piće nakon čega vam cigareta odgovara (npr. s kavom) i pružiti ekološku potporu za prestanak pušenja, obitelj, prijatelje. Također preporučuju da započnete jer je dokazano da čak pet minuta vježbanja smanjuje želju za cigaretom.
“Držite se nepušača, ne gledajte pušače i ne zavidite im. Napravite popis razloga za prestanak pušenja i upotrebu nadomjesne nikotinske terapije, koja udvostručuje šanse za uspjeh (žvakaća guma, flasteri, pastile, tablete ispod jezika, inhalatori)” , ističu stručnjaci.
Prestanak pušenja ima neposredne i dugoročne zdravstvene beneficije. Nakon samo 20 minuta odvikavanja od pušenja puls opada. U roku od 12 sati razina ugljičnog monoksida u krvi pada na normalu. U roku od dva do 12 tjedana cirkulacija se poboljšava, a plućna funkcija povećava. U roku od jednog do devet mjeseci kašalj i otežano disanje se smanjuju. U roku od pet do 15 godina rizik od moždanog udara smanjuje se na rizik nepušača. Unutar 10 godina stopa smrtnosti od raka pluća otprilike je upola niža kod pušača. U roku od 15 godina rizik od srčanih bolesti jednak je onome za nepušače.
Vodeći uzroci smrti stanovništva Federacije BiH godinama su bolesti krvožilnog sustava s udjelom većim od 50 posto svih uzroka (stopa 508,2 / 100 000 stanovnika), a slijede maligne novotvorine s udjelom od 22,3 posto (stopa 219,6 / 100.000 stanovnika)) što je porast iz godine u godinu. Ove dvije skupine bolesti čine oko tri četvrtine svih uzroka smrti. Dokazano je da je jedan od glavnih čimbenika rizika za ove bolesti pušenje cigareta.
Nikotin, uzrokuje upalu perifernih živaca i trajni grč u arterijama mrežnice. Vid naglo slabi, boje se teško prepoznaju i javlja se nikotinska slabovidnost. Nikotin ubrzava demineralizaciju kostiju. Pušenje uzrokuje spolnu nemoć i neplodnost, potiče starost (bore oko očiju, suho i blijedo lice) i smanjuje radnu sposobnost. Pušenje je gotovo uvijek povezano s razvojem karcinoma bronha i pluća, grkljana, ždrijela, usne šupljine, jednjaka, bubrega, mokraćnog mjehura, gušterače ili vrata maternice i nekih oblika leukemije.
U dojenčadi i male djece izloženost duhanu može uzrokovati češći bronhitis, upalu pluća, astmu, kao i akutni i kronični otitis media, te može dovesti do sindroma iznenadne dojenačke smrti. Pušenje u trudnica uzrokuje pobačaj ili prijevremeni porod.
Zbog pušenja dim pun štetnih tvari koje trudnica udiše dospijeva u krvotok, koji je bebin jedini izvor kisika i hranjivih sastojaka, što negativno utječe na njezin rast i razvoj. Pušenje ostavlja pušače sa žutim, ružnim mrljama na zubima, neugodnim okusom u ustima i uzrokuje gingivitis, rani gubitak zuba, rak usta i grla, priopćio je Institut za zdravlje i sigurnost hrane.
