Ulična akcija koja se provodi u okviru kampanje „Seksualna iznuda je korupcija. Prekinimo ćutanje!“ održana je danas u Tuzli. Organizator je Helsinški parlament građana Banja Luka. U razgovoru sa građanima, pojašnjen je termin seksualne iznude, podijeljena iskustva o iskustvima i saznanjima vezanim za ovu temu, a prezentirani su i rezultati istraživanja.
Seksualna iznuda je spoj seksualnog uznemiravanja i korupcije, odnosno rodno zasnovana korupcija koja formalno-pravno nije prisutna u zakonima Bosne i Hercegovine. Organizatori ulične akcije, predstavnici Helsinškog parlamenta građana Banja Luka predstavili su rezultate istraživanja koje su uradili o prisutnosti seksualne iznude u društvu, a analizirani su i pravni propisi.
„Ono što je dobro jeste da 90 posto ispitanika smatra da je to društveno neprihvatljivo ponašanje. Više od 70 posto smatra da se najčešće dešava na radnom mjestu. Međutim, isto tako da se dešava i u obrazovnim institucijama, ali u nekim drugim sektorima. Čak se najčešće dešava u javnom sektoru, ali isto tako i u privatnom sektoru i najčešće se dešava zbog radnog mjesta, odnosno unapređenja ili dobivanja radnog mjesta, povišice, čak i godišnjeg odmora. Međutim, dešava se i radi polaganja ispita kada su u pitanju obrazovne institucije, kada je čak polaganje vozačkog ispita i slično“, navodi Vesna Iliktarević, glasnogovornica Helsinškog parlamenta građana Banja Luka.
Kada se govori o korupciji, najčešće se misli na novac kao sredstvo iznude. U slučaju seksualne iznude, traže se seksualne usluge. Kao poseban problem izdvaja se činjenica da su žrtve uglavnom rodno osjetljive i rodno podređene. Termin seksualna iznuda formalno-pravno nije prepoznat u zakonima. Upravo iz tog razloga, Helsinški parlament radi ovu kampanju.
„Onaj tko ima autoritet, moć, kome je dana neka uloga koristi to da bi tražio određene seksualne usluge. Nekome čak i pripada pravo na unapređenje, na radno mjesto, na zdravstvenu zaštitu, a tipa od šefa ili nekog drugog nadređenog lica dobija takve zahtjeve. Vrlo rijetko se prijavljuje. Prije svega, to nije u zakonodavstvu i do sada su u našim krivičnim zakonima postoji termin zlouptreba položaja s obljubom i bilo je ranije jedna do dvije prijave godišnje. Kasnije ima i seksualno uznemiravanje. I šta se dešava? Žrtve se boje da prijave, jer se boje stigmatizacije, boje se da li je taj povezan sa vlašću, sa politikom, ima autoritet, ima moć. Nemaju povjerenja ni u organe gonjenja, a čak i bliskoj osobi se ne povjeravaju zato što ih je stid, sram. Dokazni postupak je tu isto problem zato što je to do sada bila tiha korupcija o kojoj se nije govorilo. Uglavnom se to podrazumijevalo da je to nešto ako se da novac, da je to mito. Međutim, sad kažem, želimo da uvedemo i ovaj pojam“, navodi Vesna Iliktarević.
Građani Tuzle su bili veoma zainteresirani za ovu aktivnost Helsinškog parlamenta građana Banja Luke. Uglavnom su upoznati sa ovakvim pojavama u društvu i svjesni da se to slabo, do nikako tretira zakonski.
„Mi ono što radimo je ono da osvijestimo naše društvo da je to društveno neprihvatljivo ponašanje. Onda, druga stvar, da imaju sistem podrške, da ponovo ne prolaze traumatično iskustvo, da imaju podršku i od osoba od povjerenja, ali isto tako i od organa gonjenja, istražnih organa i na kraju krajeva pravosuđa, zakonodavnih politika. Naravno, zakoni neće riješiti sve, ali mi smo radili analizu pravnih propisa gdje postoji deset zakona i na nivou BiH i RS i Federacije gdje se može integrirati ovaj pojam. Kada bi bio integriran, i sankcije bi bile drugačije. Do sada i kada se desi u nekom poduzeću, tipa, navešću primjer, ako ima neki interni akt, taj počinilac tako sankcionira najčešće su se progleda kroz prste i najčešće je to porodičan čovjek ili onda taj termin da li ga je navukla, ako je u pitanju ženska osoba, a najčešće je rodno određeno i najčešće su žrtve žene i djevojčice, mada mogu biti i muškarci isto tako žrtve i mi radimo, prije svega na taj način da se, prije svega, osvijesti, da je to društveno neprihvatljivo, da sva poduzeća prvo imaju interne akte i druga stvar naravno da zakoni budu i da sankcije budu mnogo rigoroznije“, istaknula je Vesna Iliktarević, iz Helsinškog parlamenta građana Banja Luka.
Ulične akcije ovog tipa Helsinški parlament građana je organizirao u Bijeljini, Banja Luci, Sarajevu, Zenici i Modriči. Konačan cilj je osvještavanje građana o tome da je seksualna iznuda neprihvatljiva, da treba biti zakonski tretirana i sankcionirana.
Enisa Alibalić
