Naslovna Razgovor Reisu-l-ulema Islamske zajednice Husein ef. Kavazović o islamskoj misli i važnosti slobode...

Reisu-l-ulema Islamske zajednice Husein ef. Kavazović o islamskoj misli i važnosti slobode čovjeka

77

Husein ef. Kavazović rekao je gostujući na N1 televiziji da se stalno odvija živa rasprava u Bosni i Hercegovini o idejama i različitim pristupima islamu i islamskoj misli.

“Islam i islamska misao kao takva u sebi ima temelj koji ulema naziva itjihadom (itdžihadom). Nije moguće islamsku misao svesti na neko određeno vrijeme, a da ona nema izazov da se proširi i da harmonizira odnose. Islamska misao služi društvu da harmonizira potrebe, da se na temeljima vjerskih izvora stalno reformira i da traga za rješenjem”, rekao je reisu-l-ulema Islamske zajednice Husein ef. Kavazović naglasivši da je nekad to kretanje intenzivnije, prisutnije, a nekad se taj proces sporije kreće unutar same zajednice.

Islamska misao kroz sve vjekove bila je podložna vrlo intenzivnom kretanju, tvrdi Kavazović:

“Mi dobro znamo da su nastale 72 frakcije unutar svijeta islama, a te su frakcije ponudile neka svoja viđenja, rješenja – kako teološka, tako i društvena. Moram kazati da je islamska misao stalno podložna reformi, kretanju – a da li ona uvijek na najbolji način nudi rješenje, to je drugo pitanje i vjerovatno je to uslovljeno s puno drugih okolnosti u kojima se zatekla određena zajednica”, rekao je Husein ef. Kavazović.

Ili reforma do slobode ili put u smrt

Svi tokovi reforme su prisutni, uviđa reisu-l-ulema IZ BiH Husein Kavazović, te naglašava bitnost ovih praksi:

“Imaju oni tzv. mainstream tokovi, najfrekventniji, ali imaju i oni potočići s lijeva i sa desna, no sve one doprinose da se islamska misao kreće. Ako nemate oponenata, ako nemate različit pogled na stvarnost – onda nema trenja, a kad nema trenja, nema ni kretanja”, naglasio je Kavazović poručivši da se odvija živa diskusija o tome šta je islamska misao, šta je islamska praksa: od onih koji smatraju da treba gledati unazad u povijest, do onih koji smatraju da potpuno pogled treba okrenuti naprijed, do onih koji sve to mjerkaju i traže srednji put.

Islamski svijet, kako tvrdi Kavazović, nije monolitan, te svaka zajednica ima neku svoju tradiciju i kulturu, ali ono što je potpuno jasno je, prema njegovim riječima, sljedeće:

“Islam je zagovarao tri osnovne slobode iz kojih se izvode prava. Pravo na duhovnu slobodu; drugo pitanje je ekonomska sloboda – žena ima potpuno pravo da raspolaže svojom imovinom, islam joj to nije uskratio, već je među prvima proširio to područje. A treće pitanje je pitanje socijalne slobode, pravo da se pripada porodici, narodu, da se ne potire socijalna osjetljivost, jednakost u društvenom životu. Kulture su uticale na to da ove slobode ostanu potisnute, da im se ne da dovoljno prostora. Za to nije kriv islam, već ljudi. Mi smo najveći krivci jer smo robovi tradicija”, poručio je u emisiji “Izvan okvira” na N1 reis Kavazović podsjetivši da su ponekad tradicije jače od univerzalnih principa jer su interesu u pitanju, ali da tradiciju treba stalno preispitivati.

“Dobro je ako tradicija daje put slobodama i pravima, ali ako ih ograničava – onda nastaju problemi. Onda društvo stagnira i prijeti mu umiranje”, zaključio je Kavazović za N1.