Naslovna Društvo OHR prekinuo politička previranja u Tuzlanskom kantonu

OHR prekinuo politička previranja u Tuzlanskom kantonu

Piše: Nataša Tadić

Politička previranja u Tuzlanskom kantonu smirio je OHR i visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko. Prema njegovim riječima,  Skupština TK u svojim rukama drži ključ za razrješenje situacije u ovom Kantonu te je pozvao organe vlasti da hitno sazovu sjednicu  i usvoje proračun.

Politička kriza i problemi u ovom kantonu počeli su još prošle godine. Poslanici SDA, SD-a, DF-, SBiH i SBB bili su većina. No, po direktivi predsjednika stranke Fahrudina Radončića, dva zastupnika  SBB-a  prelaze u oporbu  sa strankama SDP, PDA i Našom strankom  te prave novu parlamentarnu većinu.

Traže smjenu Vlade i skupštinskog rukovodstva.  Međutim, Žarko Vujović predsjedavajući Skupštine poteže pitanje zaštite vitalnog nacionalnog interesa i u tome dobija podršku i svog zamjenika Borisa Krešića. Ustavni sud Federacije BiH taj zahtjev je trebao razmatrati, ali nema formirano vijeće za to. Nakon toga nova parlamentarna većina koju čine SDP, PDA, Naša stranka i SBB  sazivaju sjednicu tvrdeći da su smijenili premijera i ministre. Na to reagira  aktulani premijer Denijal Tulumović i proglašava izvandredno stanje te preuzima ovlasti Skupštine.

Uslijedile su međusobne optužbe,  kaznene  prijave i opća konfuzija. Na kraju, promptno se očitovao  OHR i Valentin Inzko. Ukratko, njegov stav je da je paralelna sjednica skupštine nelagalna, vandredno stanje se ukida, a nacionalni interesi se ne povlače tek tako. Dženeta Omerdić, profesorica sa Pravnog fakulteta  Univerziteta u Tuzli kaže kako ovdje pravo tumači svatko i onako kako kome u datom trenutku odgovara.

„Da su se pravne norme primjenjivale kako piše, mi ne bismo imali situaciju kakvu imamo danas. Od situacije da se nije implementiralo mišljenje Ustavnog suda FBiH da je trenutni saziv Vlade neustavan,  jer nemate predstavnika Hrvata Drugo, došlo je do promjene većine. U demokraciji je vladavina većine. Dalje, išli su na „mišiće“.  Ne mogu reći ko je u pravu. I jedni i drugi su doprinijeli uspostavljabju pravne nesigurnosti na podrušju TK.  Najopasnije što je proizašlo iz svega ovoga je apsolutno nepovjerenje građana u kantonalne institucije vlasti. Izostanak političke i pravne odgovornosti, svih političkih subjekata, ne referiram nikome posebno,  već mislim na sve u globalu“, smatra Omerdić i dodaje da je veoma opasno što je došlo do odstupanja vladavine prava i pravne države na koju se sve stranke pozivaju.

Žarko Vujović, čovjek u kojeg najviše prstom upire nova  skupštinska većina te ga proziva za odgovornost i kočenje svih političkih procesa, rekao je da će u petak  15. siječnja zakazati sjednicu Skupštine po uputama Visokog predstavnika Valentina Inzka.  Na dnevnom redu sjednice naći će se točke koje su krucijalne za TK, a to je usvajanje proračuna.

„Na skupštinskim zastupnicima je da dođu, izglasaju budžet i financijski plan Zavoda zdravstvenog osiguranja. Hoće li tih 18 zastupnika doći, ne znam, Ja znam da će doći ostali i postupat ćemo po mišljenju OHR-a“, rekao je Vujović. Osvrnuo se i na činjenicu da se još uvijek čeka Odluka Ustavnog suda po pitanju ugroze vitalnog nacionalnog interesa kojege je sam potegao.  Međutim, Ustavni sud FBiH već je dostavio obavijest da nema kvorum za odlučivanje o zahtjevu ocjene povrede vitanlnog nacionalnog interesa.

„Ustavni sud je naviša sudska instanca. On rješava sve te probleme. Naš problem nije što neki koče popunu Ustavnog suda. Moramo poštovati svoje institucije“,  kaže  Vujović.

„ Ja mislim da se trebamo vratiti u zakonske i ustavne okvire i da to rješavamo, usvojimo budžet, financijski plan  Zavoda zdratsvnog osiguranja, a da političke igre ostavimo poslije toga. Ko će biti skupštinska većina, predsjedavajući, vlada… Sve to da ostavimo za neku možda već narednu sjednicu“, ističe Vujović.

S druge strane, Selim Bešlagić, zastupnik  Naše stranke u Skupštini TK naglašava da usvajanje proračuna neće biti problem.

„Problem je imate li glasova za usvajanje budžeta. Tvrdim da će se naći rješenje. Ako ništa drugo, privremeno finansiranje tri mjeseca. Ako se ne riješi, onda ovo stanje se treba razmatrati na neki drugi način“,  naglašava Bešlagić koji tvrdi da je u najgorim vremenima, u ratu, zaštita nacionalnog vitalnog interesa u Tuzli bila maksimalna. Stoga, nastavlja, nije logično da se nakon 25 godina pokreće to pitanje koje u biti, nije zaštita nacionalog interesa, već interesa pojedinaca.

„To je sramota. U smislu demokracije, zna se šta je većina nad manjinom.Kada brojke to pokažu, mislim da treba korektno i relaksirajuće, bez nekih zapreka, da dođe de smjene. Ja ću uvijek biti za to da kada dođe većina, manjina podnese ostavku. U tim odnosima se ovdje stvorilo jedno stanje koje je teško, a ustvari nije“, smatra Bešlagić i dodaje da je najveći problem što pojedinci žele zadržati  vlast čime su stvorili situaciju koju TK ne pamti.

Isto tako, ne pamti se ni implementacija odluke Ustavnog suda FBiH od prošle godine koja kaže da je aktualni satav Vlade TK neustavan jer nijednu ministarsku poziciju ne zauzima pripadnik naroda iz reda Hrvata.  Stoga  je Županijski odbor  HDZ BiH  ponovno  aktualizirao ovo pitanje te poslao dopise OHR-u i članicama PIC-a da se izjasne o tom problemu.  Danijel Nikolić, predsjednik  ŽO HDZ BiH Tuzla, smatra da je ustavna  kriza u ovom kantonu nastupila samim imenovanjem Vlade .

„Mi smo upozoravali da to nije dobar smjer, da zastupnici koji su izabrani da štite Ustav i zakon, ne smiju, zbog političkih interesa, prekršiti najviše pravne akte ovog kantona. Nažalost, epilog svega je ova današnja situacija. Jedna vrlo neizvjesna politička kriza u vremenu kada je to najmanje potrebno ovom kantonu, u vremenu teških ekonomskih prilika. Umjesto da imamo funkcinalnu Vladu, mi se nadmudrujemo i optužujemo tko je poduzeo neki pravni akt  i korak“,  pojašnjava Nikolić i dodaje da će HDZ uputiti pisma na međunarodne institucije te zatražiti da se zaštiti ustavni poredak u TK . Prema Nikolićevim njegovim riječima, HDZ traži od međunarodnih instucija da ozbiljno razgovaraju s političarima  koje vode kanton ili nađu druge mehanizme da kanton normalno funkcionira.