Naslovna Istaknuto Prirodne ljepote i poštanska povijest Bosne i Hercegovine (2): Buna

Prirodne ljepote i poštanska povijest Bosne i Hercegovine (2): Buna

91

Piše: Berislav Sekelj

U prvom članku uživali smo putujući rijekom Miljackom, od njenih izvora do ušća u rijeku Bosnu. Sela i gradove, kroz koje smo na tom lijepom i zanimljivom putu prolazili, pokušao sam povezati s poštanskom poviješću Bosne i Hercegovine, iz njenih starih, austrougarskih vremena.

Danas krećemo na puno kraći, ali ništa manje zanimljiv put. Uz pomoć našeg starog „znanca“, velikog ljubitelja prirode i putopisca Rudolfa baruna Maldini Wildenhainskog, slijedeći njegove putopise iz davne 1912. godine, ovaj put upoznat ćemo malu hercegovačku rijeku Bunu. Mjesta kroz koja prolazi ova lijepa riječica, ostavila su neizbrisiv trag u poštanskoj povijesti Bosne i Hercegovine…

Izvor Bune, 1910. g.

„Ispod strahotne okomite stijene izvire na više mjesta iz crnih ždrijela i jama ledena Buna. Okolo bistrih joj vrutaka i izvorčića naslagale sigaste pećine zagrlivši se naokolo kao jedna kamena gromada. U dnu te gromade jajoliko leži jezero. Stvara ga Buna tik svojih vrela. Dugo je po prilici oko dvadeset metara, a širina mu iznosi oko deset metara. Pred samim ždrijelom, iz kojeg izvire ledena Buna, uzdignuta je drvena terasa, da ti pruži bolji vidik na sam izvor i duboko jezero. Samo ždrijelo ukrasuje siga, koja se u različitim oblicima poredala, a cijela pećina opet naliči spužvi svojim bezbrojnim otvorima, rupama i špiljama, što ih je voda izrovala kapljući i mileći tu kroz hiljade i hiljade godina. U tim otvorima i špiljama gnijezde raznovrsne ptice, ponajviše divlji golubovi i lastavice uznemirujući svojim lijetom to tajinstveno mjesto, dok ti se opet tamo na drugoj strani, a u samom jezeru ne pokaže uz povaljano gorsko kamenje po koja vesela pastrva gospodareći o tom bajnom jezeru. Izvor je Bune jedan od veličanstvenih prizora ponosne Herceg-Bosne. Ugodno je tu boraviti, osobito za topla ljeta ili za bajne mjesečine. Voda je u Buni jasno modra i tako bistra, da se vidi svaki kamećak na dnu i svaka pastrva, što se tamo praćaka.

Nu Buna pruža i koristi marljivomu Hercegovcu. Ona mu tjera mlinove i to odmah već pri svome izvoru, čim počne oticati kamenim svojim koritom. Tada polagano zakreće zelenim blagajskim poljem na zapad prema Neretvi, da se jugoistočno od Blagaja slije kod sela Bune po sata od izvora u svoju maticu Neretvu i s njom u sinje Jadransko more.

Mjesto Buna, 1902. g.

Blagaj, mjesto na cesti Mostar – Nevesinje, na izvoru rijeke Bune. U selu je bila oružnička postaja.

Mjesto Blagaj, 1910. g.

Pošta je otvorena 27. 10. 1878. kao ETAPEN – POSTAMT No 10, da bi već nakon dvije godine, 28. 10. 1880., bila zatvorena. Nakon mnogo godina, 1. 3. 1911. otvorena je poštarnica u Blagaju, s matičnom poštom u Mostaru.

Crveni žig poštarnice Blagaj, 1913. g.

Stjepangrad je srednjevjekovna utvrda antičkih korijena, kod Blagaja. Sagrađena je na visokoj krškoj stijeni, na nadmorskoj visini od 310 m iznad razine mora i 266 m iznad izvora rijeke Bune. Teško je pristupačna.

Stjepangrad kod Blagaja, srednjevjekovna utvrda

Povijesni izvori spominju Stjepangrad kao teritorijalnu cjelinu, odvojenu od naselja Blagaja. Ilirsko pleme Daorsi ovdje je sagradilo utvrdu na sljemenu iznad izvora Bune. Rimljani su na ovom mjestu sagradili castrum. U 10. stoljeću na ruševinama starih rimskih zidina razvio se grad koji je bio središnje mjesto Humske zemlje. Velikaškoj obitelji Kosačama bio je jednim od najvažnijih gradova na njihovim posjedima. Stjepangrad je bio grad hercega Stjepana Vukčića Kosače, po kojem je dobio ime. Utvrđeni grad bio je okružen bedemima nazubljenih vrhova. Unutar njega je bila gradska palača. Politička i vojna previranja hercegovog posjeda imala su okosnicu u Stjepangradu. Završila su osmanskim osvajanjem 1473. godine. Ubrzo je postao i sjedištem i mjestom boravka kadije. Godine 1827. potres je teško oštetio temelje pa je 1835. godine napušten.

Buna, željeznička stanica na pruzi Sarajevo – Metković, na ušću Bune u Neretvu. Selo je imalo 270 stanovnika.

Mjesto Buna, 1900. g.

Pošta je u Buni otvorena 10. 8. 1878. kao ETAPEN – POSTAMT No 1, samo četiri dana nakon otvaranja pošte u Mostaru (FELDPOST EXPOSITUR No 18, 6. 8. 1878. , prva pošta na okupiranom podrucju BiH). Kako su vojne jedinice, na samom početku okupacije, napredovale dolinom Neretve, ali i pravcu istočne Hercegovine, tako su se redom otvarale etapne pošte ; No 1 Buna, No 2 Domanović, No 3 Nevesinje itd. Pošta Buna zatvorena je 5. 3. 1881. Puno kasnije, 16. 2. 1916. , otvorena je poštarnica u Buni, s matičnom poštom u Mostaru.

Tamnoplavi žig poštarnice Blagaj, 1916. g.
Žig poštarnice Buna, 1916. g.

Kako su Blagaj i Buna bila zaista mala mjesta, te zbog kratkoće rada spomenutih pošta, žigovi tih pošta među najrjeđim su poštanskim žigovima Bosne i Hercegovine. Filatelističke priče o tom rijetkom žigu Bune, dostizale bi ponekad nivo „lovačkih“ priča, međutim, neosporno je, da je taj žig postao legendaran i san svakog sakupljača poštanske povijesti Bosne i Hercegovine, da ga ima u svojoj kolekciji.

– – –

Berislav Sekelj, filatelist iz Zagreba, kolekcionar i zaljubljenik u filateliju različitih poštanskih dokumenata, žigova, poštanskih marki, razglednica i dopisnica…povest će nas u 17 nastavaka kroz prelijepe predjele i poštansku povijest stare Bosne.
Kroz ovo zanimljivo putovanje Sekelj koristi putopise velikog ljubitelja prirode i putopisca Rudolfa baruna Maldini Wildenhainskog iz davne 1912. godine i fotografije originalnih i rijetkih poštanskih dokumenata, žigova i poštanskih fraktura i starih razglednica iz privatne kolekcije.
Berislav Sekelj je autor knjige „Poštanska povijest BiH 1878-1918“( 2005.) i brojnih vrijednih filatelističkih izložbi kao i izložbi starih razglednica koje se posljednjih godina sve više službeno i ravnopravno pojavljuju na renomiranim filatelističkim izložbama u prvom redu kao slikovno-dokumentarna vrijednost iz prošlih vremena.
2003. – 2010. sudjelovao je sa svojim izlošcima na regionalnim i svjetskim izložbama i osvojio brojne nagrade i “veliko srebro” za knjigu na svjetskoj izložbi u Washingtonu u kategoriji filatelističke literature.