Naslovna Reportaža Otkriveni stećci u Dobošnici: Vrijedno otkriće za lukavački kraj

Otkriveni stećci u Dobošnici: Vrijedno otkriće za lukavački kraj

Na lokalitetu Kamenje kod Dobošnice, a na području lukavačke općine nedavno su otkrivena dva stećka. Pronašli su ih članovi Udruženja „Dobošnica“, a iz Zavoda za zaštitu prirodnog i kulturno-historijskog naslijeđa Tuzlanskog kantona su i potvrdili da se radi o srednjovjekovnim nadgrobnim spomenicima. Iako je riječ o samo dva stećka, ovo otkriće je važno za lukavački kraj koji inače nije poznat po njima. Pretpostavlja se da bi ih moglo biti još najmanje tri. Slijedi raščišćavanje terena i dalje istraživanje.

Stećci, srednjovjekovni nadgrobni spomenici u najvećoj mjeri se na području Tuzlanskog kantona nalaze u Kladnju, Kalesiji i Živinicama, oko 80 procenata otkrivenih do sada. Na području Općine Lukavac evidentirana su samo četiri, uključujući i dva nedavno pronađena. Semir Musić iz Zavoda za zaštitu prirodnog i kulturno-historijskog naslijeđa kaže da nije sporno radi li se o stećcima, nego je pitanje samo koliko ih ima još neotkrivenih na ovom području.

„Po dimenzijama i obliku u oba ova slučaja radi se o stećku sanduku. Oni su i inače dominantna forma stećaka u Bosni i Hercegovini, oko 60% od ukupnog broja. Klesarska škola odgovara drugoj polovini XIV stoljeća, u vrijeme kada je Bosna bila kraljevina. Nemaju epitafa, niti ukrasa, što je i rijetkost na stećcima. Jedan od stećaka je malo oštećen.“, kaže Musić.

Ime Dobošnica pojavljuje se prvi put u osmanskim defterima iz 1528. godine, ali je evidentno ovaj kraj bio još razvijeniji u srednjem vijeku. Govori o tome i putna komunikacija kojom su prolazili karavani. Otkriveni stećci to samo i potvrđuju.

„Postojanje stećaka na ovom lokalitetu ima uporište u srednjem vijeku, odnosno u postojanju Župe Smoluća koja je obuhvačala područje cijele današnje lukavačke općine, uključujući i Dobošnicu. Dobošnica je tada bila veoma razvijeno naselje, a pod ovim nazivom prvi put se spominje u osmanskim defterima, 1528. godine, tada u nahiji Smoluća“, ističe Semir Musić iz Zavoda za zaštitu prirodnog i kulturno-historijskog naslijeđa Tuzlanskog kantona.

Za otkriće stećaka zasluge imaju članovi Udruženja „Dobošnica“ koji su krenuli u potragu za onime o čemu su slušali od starijih članova svojih obitelji.

„Ja sam za ovu nekropolu prvi put čuo od svoje nane koja je govorila da se na ovom lokalitetu nalazi kamenje veličine odraslog čovjeka. Bilo mi je to zanimljivo i pomislio sam da bi to mogli biti stećci, ali znao sam da je ovaj kraj jako siromašan srednjovjekovnim nadgrobnim spomenicima. No, ipak sam odlučio da, sa članovima udruženja „Dobošnica“, dođem i da pokušamo naći to o čemu su govorili naši stari. Pronašli smo dva stećka, a iz Zavoda za zaštitu prirodnog i kulturno-historijskog naslijeđa Tuzlanskog kantona su nam potvrdili da se zaista radi o srednjovjekovnim nadgrobnim spomenicima. Ovo otkriće produbljuje našu historiju, jer sada imamo materijalne dokaze o kontinuitetu življenja u ovim krajevima još od srednjeg vijeka. Do sada smo imali materijalne dokaze samo od osmanskog perioda“, priča nam Muamer Hodžić, član Udruženja „Dobošnica“.

Iako nisu znali o čemu se ovdje tačno radi, ljudima je stoljećima bilo interesantno da se u ovom kraju, čiji sastav zemljišta nije takav da bi kamenje bilo objašnjivo, pažnju ipak privlačila ogromna kamenja koja su se tu nalazila. Nekadašnji mještanin naselja Kamenje, Seudin Bašanović, na svom je imanju ponovo nakon 24. godine zbog informacije o stećcima. Priča nam o legendama koje su se prenosile s koljena na koljena i izražava nadu da će zbog ovog otkrića kraj ponovo zaživjeti.

„Kao dijete sam se ovdje igrao dosta puta sa drugom djecom. Kamenje je tu bilo. Mi smo bili radoznali o čemu se radi, jer  zemljište ovdje nije takvo da bi bilo kakvo kamenje, a naročito ne te veličine moglo biti u njegovom sastavu.  Postoji legenda o okamenjenim svatovima. Kaže da roditelji mlade ili mladoženje nisu bili zadovoljni udajom ili ženidbom i da je to nezadovoljstvo bilo tako snažno da su se prilikom povratka svatova, oni okamenili na ovom lokalitetu. Ja se sjećam da je ovdje bilo još ovakvog kamenja, ali narod je iselio odavdje prvo nakon jednog velikog zemljotresa 1974. godine, a onda i tokom proteklog rata, sve je zaraslo, pa je sada sigurno teško i pronaći gdje se nalaze. Nikad niko ranije nije dolazio da ispita o čemu se ovdje radi. Drago mi je da se sada radi istraživanje i nadam se da će ovo mjesto ponovo zaživjeti.“

Legende su se prenosile i na mlađe generacije, pa tako Muamer Hodžić kaže da su ga baš one ponukale da krene sa istraživanjem.

„Govore naši stariji da su jedno vrijeme vjerovali da se ispod čudnovatog kamenja nalazi blago, pa su tako često pokušavali da kamenje pomjere ili prokopaju ispod. Legenda kaže da bi uspjeli da prokopaju sa jedne strane, ali da kad bi trebalo da vide šta se ispod nalazi bi druga strana zagrnula zemljom onu koju su već otkopali. Tako su vjerovatno kroz vrijeme i oštećivali stećke ne znajući o kakvom historijskom blagu se radi. Neki su vjerovali da je to kamenje boljeg kvaliteta, pa su ga, kažu stari, odnosili i ugrađivali u temelje kuća uništavajući ih za sva vremena, jer su sada na tim mjestima toliko oštećena da se sa sigurnošću ne može utvrditi da se radi o stećcima.“

Sada, kada je utvrđeno da se na lokalitetu Kamenje kod Dobošnice na području lukavačke općine zaista nalazi nekropola stećaka, slijedi dalje istraživanje i potraga za preostalim srednjovjekovnim spomenicima kulture. Iz Udruženja „Dobošnica“ najavljuju dalje raščišćavanje terena, mapiranje staza i postavljanje putokaza. Time žele dati svoj doprinos u oživljavanju ovoga kraja, omogućavanju ljudima da dođu i pogledaju stećke. Nadaju se da će se u ove aktivnosti uključiti i turističke zajednice, kao i nadležni u vlasti, jer smatraju da ovaj kraj sada može biti i turistička destinacija.

E. A.