Naslovna Društvo Od mentalnog zdravlja ovisi stanje cijelog društva

Od mentalnog zdravlja ovisi stanje cijelog društva

30

Dvodnevna Međunarodna konferencija korisničkih udruženja u mentalnom zdravlju „ Mentalno zdravlje u svijetu nejednakosti“ okupila je brojne stručnjake i korisnike u Tuzli.

 Povodom Svjetskog dana mentalnog zdravlja Udruženje za uzajamnu pomoć u duševnoj nevolji „Fenix“ organizovalo je ovaj događaj, a sve kako bi se skrenula pažnja na probleme mentalnog zdravlja koji su sve izraženiji u pandemiji. Posebno uz činjenicu da najmanje jedna trećina stanovnika svijeta ima mentalne probleme pa tako nije izuzetak ni BiH.

„Imali smo priliku odmah krenuti razmjenjivati iskustva između predstavnika korisničkih udruženja iz različitih zemalja. Vrlo entuzijastično su se svi uključili u rad ovog skupa jer je to kruna nastojanja „Feniksa“ da u prvi plan stavi ono što korisnici žele da kažu o kvalitetu  usluga,  o izazovima u svakodnevnom životu, o osiguravanju, obogaćivanju  i unapređivanju svog mentalnog zdravlja“,  rekao je  Bojan Šošić, psiholog Udruženja.

Ovakvi skupovi su bitni i za same stručnjake, kako bi se medicinski djelatnici upoznali što  više s problemima korisnika.

„Medicinska struka uvijek treba osluškivati i čuti ljude koji su korisnici. Ti korisnici vide probleme koje mi ne vidimo. Slušanjem njih, imamo priliku ispraviti ono što kod nas ne valja ili unaprijediti dobre prakse pa čak i da proširimo na neke druge segmente društva“, smatra Goran Čerkez, pomoćnik federalog ministra zdravstva.

Čerkez podsjeća da je on 1999. godine vodio veliki projekat kojim su se uspostavljali centri za mentalno zdravlje u BiH te da je krenuo još tada u osnivanje udruženja i njihovo jačanje kao što je tuzlanski „Feniks“.

Mentalno zdravlje pojedinca je mentalno zdravlje svih članova zajednice i potrebno je da se sustav  brine o mentalnom zdravlju cjeloukupnog društva.

Društvena stigmatizacija onih koji se usude javno progovoriti i suočiti i sebe i okolinu s duševnim smetnjama, mentalnim poremećajima i psihosocijalnim invaliditetom, također je problem na kojem treba raditi.

Knjigom „ Bipolarna ja“, autorica Nihada Hadžibegić Žunić ispričala je svoje iskustvo.

„ Prije sedam godina mi je doktorica dijagnosticirala bipolarni poremećaj. Onda smo došle na ideju, pošto pišem pjesme, da to konačno javno iznesem o tom mentalnom poremećaju, jer vlada jedna ogromna globalna stigma vezana za mentalne bolesti. Ja sam skupljala hrabrost. Međutim, nikada je nisam skupila. Ali su se pojavili motivi koji su nadjačali taj nedostatak hrabrosti i napisala sam knjigu. Istinito, transparentno, britko“, kaže autorica i dodaje da je knjigom razgolitila svoj život boreći se sa biploarnim poremećajem.

Konferencija ima svrhu da pošalje snažne poruke o značaju aktivizma u mentalnom zdravlju, važnosti i ulozi korisničkih udruženja, kao i mentalnog zdravlja općenito, naročito u uvjetima pritiska kakve je nametnula pandemija.

Nataša Tadić