Naslovna HKD Napredak Mostarski nezamjenjivi član velike obitelji “Napretka”

Mostarski nezamjenjivi član velike obitelji “Napretka”

71

Grad koji grli obale Neretve – Mostar, kako gospodarsko, tako je i najveće kulturno središte Hercegovine. Za tu drugu njegovu odliku zaslužni su brojni ljudi, udruge, društva, a među njima istaknuto mjesto zauzima Hrvatsko kulturno društvo “Napredak” – Glavna podružnica Mostar, koje je svoju misiju započelo još početkom 20. stoljeća.

Piše: Tina Matić Ilić, Katolički tjednik

Na spomen riječi „napredak“mnogi će pomisliti na pozitivan pojam napredovanja, kretanja od lošijeg ka boljem. Međutim, ima i onih koji će se odmah sjetiti kulturne institucije koja je kroz godine djelovanja „odškolovala“ tisuće studenata, organizirala stotine koncerata i izložbi te imala desetke i desetke podružnica. Jedna takva podružnica je i ona mostarska čiji status posebno određuje epitet „glavna“.

Ideja s početka 20. stoljeća…

Postavlja se pitanje otkud uopće Napredak u Mostaru? Odgovor je vrlo jasan – iz tog grada on je u jednom svom rukavcu potekao! Nešto više podataka o povijesnim okolnostima nastanka, djelovanja, prestanka i obnove progovorio je predsjednik podružnice dr. sc. Marko Romić.

Marko Romić

Otkrio je kako HKD Napredak djeluje od 1902. pod današnjim imenom. Nastao je integriranjem prethodno utemeljenih dvaju društava za potpomaganje školovanja učenika, zanatlija i studenata u Sarajevu i Mostaru. „Od osnutka pa do zabrane djelovanja 1949. HKD Napredak je imao iznimno plodonosan rad na planu razvoja kulture, podizanja razine obrazovanja, razvoja svijesti o potrebi zaštite i promicanja kulturno-obrazovnih vrijednosti Hrvata. U tom su razdoblju formirane brojne podružnice Napretka, izgrađeni značajni objekti koji su bili u službi razvoja i promicanja kulture hrvatskoga naroda kao što su u: Mostaru, Sarajevu, Bugojnu, Travniku, Širokom Brijegu, Tuzli, Zenici, Zagrebu i mnogim drugim mjestima. Posebno intenzivna bila je, a i danas je, nakladnička djelatnost“, rekao je Romić dodajući kako je organiziran i veliki broj koncerata, izložbi, tribina te je također velik broj učenika i studenata primao stipendije.

Poznato je kako su među tim stipendistima i dva naša nobelovca – Ivo Andrić i Vladimir Prelog kao i velik broj drugih uspješnih osoba poput slikara Gabrijela Jurkića, pjesnika Nikole Šopa, slikara Ismeta Mujezinovića

U prvim godinama poslije II. svjetskog rata, točnije 1949., komunistički je režim HKD-u Napredak zabranio svako djelovanje. Ipak, kako svaka tiranija ima svoj rok trajanja, tako je i komunizam na ovdašnjim prostorima propao te je 1990. održana Obnoviteljska skupština i Društvo je nastavilo s radom.

Kosača drugi dom

Obnovom djelovanja Napretka uslijedila je obnova i Glavne podružnice Mostar, a samim time i nove priče o mostarskoj kulturnoj sceni. No, na trenutak je potrebno vratiti se u prošlost. Po osnivanju Društva uslijedila je gradnja brojnih domova, zgrada koje su služile ovoj organizaciji te je jedna takva građevina, osim u Tuzli, Bugojnu, Zagrebu i Sarajevu, zasjala i u Mostaru.

Kako piše na mrežnoj stranici Društva, u Gradu na Neretvi ovaj je objekt otvoren 1906. te je kasnije zbog sve većih potreba za smještajem učenika bio prenamijenjen u Đački dom Kralj Petar Svačić koga su Mostarci zvali Konvikt Petra Svačića.

Zabranom djelovanja Društva i zgrada je prenamijenjena te je postala Dom zdravlja i to ostala sve do posljednjega rata kada je razorena.

Poslije ratnog vihora i obnove Starog mosta stigla su i novčana sredstva za obnovu triju građevina od značaja za tri naroda, te je među njima bio upravo onaj đački konvikt. Ipak, iako stoji na logu, njim se danas ne služi Napretkova Glavna podružnica Mostar, nego paralelno uspostavljen ogranak Napretka koji se odvojio od matice i današnje obitelji toga velikog Društva.

Zbog toga oni nemaju svoje prostorije, ali ih to ne sprječava da čine Mostar ljepšim i sadržajnijim mjestom za življenje, a za to im uvelike pomaže Hrvatski dom hercega Stjepana Kosače Mostar koji se nalazi na Trgu hrvatskih velikana.

O toj vrlo važnoj suradnji govorio je ravnatelj toga doma Danijel Vidović i na samom početku naglasio kako to nije puko ustupanje prostora, nego partnerstvo, fina suradnja i sinergija.

Uigrana i plodonosna ekipa

Dopredsjednik mostarske podružnice Napretka Miroslav Landeka kazao je kako Upravni odbor Glavne podružnice Mostar od 16. lipnja 2018. čine predsjednik Marko Romić, on kao dopredsjednik, zatim tajnik Ivan Vrljić, rizničarka Željka Obradović, članovi Višeslav Lučić Monija Jarak Mikulić.

Miroslav Landeka

Pojasnio je kako imaju 80 članova starosne dobi od 15 do 60-ak godina, te da je taj broj u posljednje vrijeme u porastu. „Od 2018., kada je održana skupština, podružnica je ponovno počela raditi. Za tri i pol godine organizirali smo oko 40 kulturnih sadržaja“, rekao je Landeka opravdavši status jedne od najaktivnijih podružnica. „Mi smo uvijek cijenili i narodnu kulturu, ali i ovu suvremenu. I mislim da Napredak – neću spominjati druga društva – izlaže kulturu. Mi imamo što ponuditi, mi imamo kulturu“, istaknuo je i u nastavku pojasnio kako se o djelovanju najčešće dogovaraju prigodom druženja te preko svih sredstava komuniciranja koje sadašnjost nudi.

Predsjednika Romića smo upitali što njemu kao voditelju podružnice daje motiv za rad i tko mu najviše pomaže. „Spoznaja da su obrazovanje i kultura ključni za razvoj svake zajednice, te spoznaja da svaki pojedinac treba dati dio svojih znanja, iskustava, vremena ili materijalnih vrijednosti za potrebe zajednice, ne očekujući pri tome nikakve posebne zahvale ili nagrade, do osobnoga zadovoljstva i zahvalnosti Bogu što može dati dio sebe, moj su motiv da u Napretku i s Napretkom dam svoj mali doprinos općem dobru svih ljudi. Imam i veliku sreću i osobito zadovoljstvo da za suradnike imam veći broj mladih, obrazovanih, visoko motiviranih ljudi koji razmišljaju na sličan način kao i ja. To su naši profesori, glazbenici, likovni umjetnici, inženjeri, pravnici, novinari… koji se nesebično daju u okviru Napretka za potrebe cijele naše zajednice“, podijelio je predsjednik podružnice potvrđujući još jednom kako se sve može „kad se ruke slože“.

Od sugovornika smo također saznali koliko im je važno stipendiranje studenata, posebno u tom studentskom gradu gdje velik broj njih ostane trajno vezan za Društvo.

Zašto Napredak?

Misija ovog velikog i više od stoljeća starog Društva je jasna i shvatljivo je da ima velik broj članova, simpatizera. No, ipak nas je zanimalo što o svojim razlozima mogu reći oni što su utkali dio sebe u ovu priču…

„Ja sam član Napretka 30 godina – od Obnoviteljske skupštine u Sarajevu. Napredak je jednostavno ljubav. To ili volite raditi ili ne. Mi smo volonteri, nitko nam ništa za to ne plaća. Ulažemo svoje slobodno vrijeme, svoje resurse, pokušavamo namaknuti novac kako bismo te neke događaje koje želimo organizirati mogli i financirati“, kazao je Landeka ne krijući koliko je ta zajednica važna za njega.

Na njegove riječi nadovezao se Vidović: „Ja mislim da je Napredak kao jedno hrvatsko nacionalno društvo jako bitan za identitet cijelog našeg naroda u BiH. I htio sam s te nekakve teorijske razine prijeći na praktičnu i aktivnije se uključiti u rad Društva jer smatram kako je bitno i da se ono podmlađuje, omasovljuje, da se prilagođava suvremenom dobu i suvremenim trendovima. Ali, naravno, naslanjajući se na tu svoju tradiciju, da nastavi obogaćivati kulturu, ne samo hrvatskoga naroda u BiH, nego i šire i u tom smislu sam se aktivnije uključio.“

Danijel Vidović

Odgovor na isto pitanje dao je i predsjednik Romić koji je na početku istaknuo kako vjeruje da svi trebaju dati doprinos općem dobru. „Naše domoljublje, naše katoličanstvo ili hrvatstvo trebalo bi se mjeriti time koliko smo dali zajednici. Svojim primjerom trebali bismo svjedočiti svoja opredjeljenja i svoje stavove. To je ono čime se rukovodim i čime sam se rukovodio onda kada sam odlučio postati član Napretka. Kao student, prije rata u Sarajevu, svakodnevno sam prolazio pored jedne lijepe zgrade u samom središtu grada na kojoj je bio tradicionalni prepoznatljivi amblem Hrvata, i na kome je pisalo Napredak. Uz to, tu su bile figure ljudi i žena u hrvatskim tradicionalnim nošnjama. Nisam tada znao ništa o tome, ali zaključio sam da je Napredak nešto važno, nešto dobro, nešto jako značajno, ne samo Hrvatima. Jer, sve te godine bivšega sustava, a trajalo je desetljećima, nikomu nije palo na pamet da dira u to. Prošao je i ovaj nesretni rat, a sve ono što sam spomenuo ostalo je netaknuto. To govori o veličini i značaju HKD-a Napredak, a to je i jedan od razloga zašto sam tu“, rekao je predsjednik Glavne podružnice Mostar.

Naglasak, naravno, na akciji

Sam naziv ove organizacije – Hrvatsko kulturno društvo – već dosta govori za sebe: ima hrvatski predznak i misiju širenja kulturnih sadržaja. To čini kroz desetke aktivnosti, a mostarska podružnica jedan je, ali iznimno vrijedan dio tog mozaika.

Tijekom cijele godine dio Društva u najvećem hercegovačkom gradu stanovnicima i svim drugim ljudima dobre volje nudi bogat program. Različite manifestacije obogaćuju gradsku kulturnu scenu, a predstavljanje knjiga, otvaranje izložbi, organizacija koncerata… samo su neke od njih.

Napretkov trio “Senso”

Uzme li čovjek u ruke samo izvješće o organiziranim kulturnim manifestacijama i sadržajima u ovoj godini, onda može pročitati nešto više o sljedećim realiziranim projektima: otisnuta slikovnica Mali pobjednik s ciljem pomoći štićenicima Sirotišta Sv. Ante u Songei; osnutak glazbenog trija Senso i njihovo predstavljanje na Napretkovim danima u Tuzli; organiziran novi ciklus Tečaja pisanja tekstova iz područja copywritinga; organizirano javno predavanje na temu Efekti socijalne izolacije na mentalno zdravlje kao i javno predavanje Izazovi modernog hrvatskog jezika; organiziran Napretkov tjedan kulture u Mostaru koji je ponudio niz zanimljivih sadržaja; otvorena izložba Stećci – svjetska baština UNESCO-a; upriličen Napretkov korizmeni koncert u mostarskoj katedrali; promocija knjige Busovačo, lijepa si k’o ruža; promocija knjige Ljubav i osveta u doba Hasanagice i druge…

Financije nisu pokazatelj važnosti

Kada smo upitali Miroslava Landeku što bi on htio da je naglašeno kada se govori o mostarskom Napretku, odmah je rekao da su to aktivnosti i sadržaj oko kojeg se mnogo trude. On smatra kako je važno umrežiti strukture, povezati podružnice i sadržaj međusobno jer svi imaju toliko toga za ponuditi. Drži da je to bitno i za međusobno upoznavanje te velike obitelji.

Na njegove riječi se nadovezao ravnatelj Kosače Vidović rekavši kako je Napredak posebno bitan u manjim sredinama gdje nema drugih kulturnih ustanova te podsjetio kako Društvo stavlja veći naglasak na sadržaj, nego na formu, što je na kraju i bolje.

Jasno je pak da dugačak niz tih aktivnosti nije organiziran tek tako i da se planovi neće moći realizirati bez financija. Pa nam je Landeka pojasnio koliku novčanu podršku imaju od Grada. „Mostar je tek prije godinu dana stavio u proračun, s vrlo simboličnim iznosom, tri nacionalna društva – ProsvjetuPreporod Napredak,i to na inicijativu Napretka koji je organizirao zajednički sastanak te smo pisali amandman na gradski proračun i to je prošlo. I ove godine smo, hvala Bogu, u proračunu, ali to je – malo je reći – simboličan iznos. Ipak, podrška Grada postoji, ne možemo biti nezahvalni na onomu što nam financiraju. Imamo podršku Županije i naravno, prije svega, Federalnog ministarstva kulture i sporta i ministrice Zore Dujmović koja je uvijek davala potporu Napretku i svim našim projektima. Imamo i potporu naše Središnjice. Ona također raspisuje natječaje za podružnice, mora se aplicirati i opravdati ta sredstva, ocjenjuje se i evaluira projekt te onda se dobiva novac“, pojasnio je.

Sugovornik Vidović prigodno je dodao kako je pandemija prvo pogodila kulturu i da će se ona od toga posljednja oporaviti.

Izazovi i planovi

O izazovima s kojima se susreće mostarska podružnica progovorio je predsjednik. „Među našim trenutnim izazovima su omasovljavanje članstva i osiguravanje potrebnih materijalnih i drugih preduvjeta za realizaciju svih naših projekata. Iako smo bili značajno hendikepirani pandemijom, u protekloj smo godini uspjeli napraviti značajne stvari na polju kulture kao što su Božićni i Uskrsni koncert, izložbe, predstavljanja knjiga, veći broj edukativnih projekata itd. Od 2018. HKD Napredak, Glavna podružnica Mostar, organizirao je više od 40 različitih kulturnih događaja, što je značajan doprinos kulturi naše zajednice“, rekao je i podijelio kako podružnica ima u planu nastaviti i intenzivirati sve aktivnosti. „Željeli bismo razviti suradnju s drugim kulturnim društvima koja djeluju u Mostaru kao što su Preporod i Prosvjeta. Na tom smo planu učinili početne korake i naišli na plodno tlo, pa se nadamo da će naša suradnja rezultirati konkretnim projektima u budućnosti“, naglasio je Romić.

Jači no ikad!

Privodeći priču i susret kraju, ostala su još samo dva neodgovorena pitanja, a to su bili mladi i, dakako, pandemija.

„Ja moram priznati da mladi posjećuju naše aktivnosti, a mi vodimo redovitu evidenciju o svim našim događajima od glazbenih koncerata, tribina – uvijek se potpisuje tko je došao, o tome vodimo računa zbog stipendije“, rekao je Landeka uz pojašnjenje kako mnogi od tih studenata ostanu vezani uz Napredak.

Što se pandemije tiče, oni su radili i više nego inače, nisu dopustili da planirane aktivnosti propadnu te da njihovi sugrađani ostanu uskraćeni za kulturna događanja, makar u online formi, a ono što je u to „ludo vrijeme“ i bilo održano uživo – održano je uz poštivanje svih predviđenih epidemioloških mjera.

Puni dojmova na temelju svega što smo čuli i vidjeli o HKD-u Napredak, Glavnoj podružnici Mostar, mogli bismo izdvojiti nekoliko stvari: poduzetnost, ljubav prema Društvu, briga za kulturu.

Mostarska podružnica Napretka neizostavan je član velike obitelji ovoga Društva koje je razasuto po svijetu, a osim toga jedna je od najsjajnijih zvijezda na hercegovačkom kulturnom nebu.