U Bosni i Hercegovini je borba za osnovna ljudska prava veoma mukotrpna i teška, ali postoji ogromna potreba ljudi da svoja prava ostvare, naglasili su nakon kapanje #16 dana aktivizma u Udruženju žena Romkinja „Bolja budućnost” Tuzla te već danas nastavljaju otvarati diskusije o položaju žene u društvu. Kako navode, u pojedinim sredinama patrijarhalni i konzervativni odnosi su zamrznuti i teško ih je razbiti.
„Sa preprekama se nosimo sa saznanjem da postoji jedno jezgro mladih žena koje razbijaju ovakve strukture, spremne, otvorene da uče, razvijaju i potiču drugačija promišljanja i otvaraju zabranjene teme. To nam pomaže da nosimo sa svim preprekama“, istaknula je Indira Bajramović, predsjednica Udruženja.
Romska populacija je posebno ranjiva kada su diskriminatorne prakse u pitanju.
„Na osnovu povratnih informacija sa terena dobijamo informacije da je najviše diskriminatorskih situacija vezano za oblast zapošljavanja ili pristupa radu. Situacije su uglavnom mobbing od strane kolega i šefa, pogrdna imena i vrijeđanje na poslu, neuslovan rad i neadekvatna oprema, a drugi dio se odnosi na samu nemogućnost dobijanja posla. Zbog toga vrlo često imamo situacije da školovani Romi kriju svoju etničku pripadnost“, kaže Indira Bajramović.
Još uvijek su, naglašava Bajramović, očiti porazni podaci, jer žene i dalje imaju niži stupanj obrazovanja u odnosu na muškarce, a samo 4,5 % romskih djevojčica završava srednju školu.
Vrlo mali broj Roma je zaposlen u javnom sektoru , nije mjerljiv ni 1% u odnosu na cjelokupnu populaciju. Većina Roma se bavi prikupljanjem seknudarnih sirovina, preprodajom polovne odjeće i obuće, sezonskih poslova, a sve je to u neformalnom radnom sektoru.
Stoga je cilj kampanje #16 dana aktivizma, koju je provodilo Udruženje žena Romkinja “Bolja budućnost“ Tuzla bio ukazati na brojne probleme s kojima se Romi suoačavaju.
„Romske žene u Bosni i Hercegovini u svakodnevnom životu i u romskim zajednicama nedvojbeno se suočavaju s višestrukim izazovima u zaštiti od diskriminacije. Ključni problemi su vezani za političku i društvenu participaciju romskih žena, socijalnu zaštitu, obrazovanje i kulturna prava, rodno zasnovano nasilje i nasilje u porodici, iskorištavanje djece (posebno ženske) kroz ugovorene brakove i ugrožavanje razvoja i zdravlja zbog većeg indeksa maloljetničkih trudnoća u romskoj zajednici u odnosu na neromsku populaciju i povećane rizike od diskriminacije, te zbog nedostatka sistemske podrške“, upozorila je Bajramović.
Romima i Romkinjama u Bosni i Hercegovini priznat je status nacionalne manjine, čime im se zvanično garantira zaštita prava.
„Samo zajedničkim naporom i radom možemo ostvariti pomake u obrazovanju, stanovanju, zapošljavanju i zdravstvenoj zaštiti Romkinja, te poštovanju prava žena i djece, a time dati doprinos većoj društvenoj inkluziji Romkinja, što se i očekuje od zemlje koja se priprema za ulazak u EU, kako naglašava Deklaracija o integraciji Roma, koju su lideri zemalja Zapadnog Balkana potpisali 2019. godine u Poznanu. Tako da se podjednako moramo soloniti na sve institucije“, podvukla je Indira Bajramović, predsjednica Udruženja žena Romkinja „Bolja budućnost“.