Pčele su anđeli prirode, kažu znanstvenici. Oprašivanjem pridonose proizvodnji hrane za ljude i životinje te održavanju bioraznolikosti. Opisano ih je više od 20 tisuća vrsta na svijetu.
Oprašivači su zapravo sve životinje koje prenose pelud od cvijeta do cvijeta biljke. To nije samo jedna skupina životinja. Nama najpoznatije i jedne od najvažnijih su svakako pčele. Osim pčela tu su mnogi drugi kukci kao što su muhe, leptiri, danje i noćne vrste, ose, kornjaši, mravi, znači raznoliki kukci. Svim da recimo u tropima i u nekim dijelovima Europe oprašivači mogu biti i neke veće životinje kao što su kralježnjaci, neke vrste ptica, neki šišmiši, čak ponekad i gušteri. Što se tiče njihove važnosti, prvenstveno njihova glavna važnost je to što o tom oprašivanju životinjama ovisi, procjenjuje se oko 85% biljnih vrsta globalno.
Kada kažemo pčela, prvo na što većina pomisli je med. Malo tko će se sjetiti kave i čokolade.
Od najvažnijih poljoprivrednih usjeva oko 75% ovisi u potpunosti ili djelomično o oprašivanju životinjama, znači u tim oprašivačima i tu spadaju mnoge vrste voća i povrća koje svakodnevno konzumiramo i tu spadaju i nekakve stvari koje nam poboljšavaju kvalitetu života, to su kava i čokolada, ali recimo primjeri kojih se ne sjetimo da može isto ovisiti o oprašivačima je pamuk. Pamuk je isto biljka koju uzgajamo i ona se može djelomično oprašiti vjetrom, ali ako su oprašivači prisutni na plantažama pamuka, onda su prinosi puno veći. Tako da i kava, i čokolada, i voće, i povrće, i pamučni odjevni predmeti su ono što možemo biti zahvalni oprašivačima svakog dana u našem životu.
Ipak, možda zbog manjka svijesti, ali i nemara, ljudi i dalje ne vode računa o pčelama.
I naravno situacija sa pesticidima. S jedne strane imamo iznimno lošu situaciju u komunikaciji između poljoprivrednika i samih pčelara koji bi morali znati kad se dolazi do određenog tretiranja nekih poljoprivrednih površina ili slično da zatvore svoje pčele, odnosno da ih na neki način zaštite od izloženosti tim pesticidima u vrijeme cvatnje poljoprivrednih usjeva.
Osim pesticidima, izložene su i bolestima. Bakterijskim, virusnim, nametničkim.
No ono što je izrazito bitno za spomenuti to je činjenica da zbog upravo nekakvog dugogodišnjeg ili nekoliko desetljeća unatrag imamo zapravo velike promjene i u ukupnom povećanju vanjskih temperatura i u nekakvim nepovoljnim klimatskim prilikama tijekom sezone kad ih ne očekujemo i to je zapravo dovelo do situacije da mnogi egzotični nametnici, posebice, se prilagode i na evropske uvjete i zapravo postoji mogućnost, a neki su već, ušli na područje Evrope i rade tu naravno puno značajnije štete s obzirom da medonosna pčela nije prilagođena, i nije evolirala s tim nametnicima i vrlo teško se bori protiv njih.
Ništa manje lakša nije ni borba s klimatskim promjenama.
Hidrometeorološke prilike tijekom prošle godine, nisu bile najpovoljnije, posebice zbog visokih temperatura ljeti, pa i onda u ranu jesen, kad je zapravo vrijeme za organizaciju tzv. zimske dugovječne pčele, a zapravo u prirodi nije bilo unosa peluda, koji je najbitniji ili jedini izvor bjelančevina u prihrani pčela, što je izrazito bitno za stvaranje osnovnog preduvjeta, a to je masno bjelančevinasto tijelo kod pojedine pčele da bi se mogle organizirati u zimsku pčelu.
Pomozimo pčelama, jer tako pomažemo i sebi. Bez oprašivača bismo s vremenom mogli ostati bez dvije trećine hrane. Već danas imamo manje vitamina i minerala jer su biljke iz kojih dobivamo te nutrijente često upravo one koje ovise o oprašivačima. Ne bismo umrli od gladi, ali život bi nam svakako bio teži.
